Močvarinih 25, Pogonovih 15 – kontekst kulturne scene i njenih potreba se mijenja, otvaraju se novi prostori i ustanove, kako vidite Pogonovu ulogu u budućem razvoju zagrebačke kulture?
Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade je oduvijek imao višestruku ulogu i slojevit značaj za zagrebačku kulturu i njene aktere te će i nadalje osluškivati potrebe scene. Pogon je prije svega vrlo praktična infrastrukturna i logistička podrška organizacijama i pojedincima i njihovo sigurno mjesto za eksperiment, razvoj radova i prezentaciju učinjenog. Također, u same temelje ove institucije upisani su napori koji su doveli do modela upravljanja – javno-civilnog partnerstva između civilnog društva i lokalne samouprave, tada jedinstvenog u Hrvatskoj i široj regiji. Osim toga, Pogon kontinuirano razvija programe koji su komplementarni njegovoj temeljnoj misiji i koji odgovaraju na potrebe suvremene kulturno-umjetničke scene. To su međunarodna suradnja i podizanje kapaciteta organizacija i pojedinaca u ovom polju putem neformalnih edukacija i posebno dizajniranih programa podrške. I na kraju, jedinstvenost Pogona je raznolikost programa koja otvara mogućnost razvoja različitih publika i gdje smo posebno posvećeni programima za mlade, koji su u srcu našeg djelovanja.
Pogonu godinama nad glavom visi obnova zgrade bivše tvornice Jedinstvo. Što su ključni problemi i je li uspostavljen okvir za njihovo rješavanje?
Pogon je u suradnji s Gradom Zagrebom razvio projekt rekonstrukcije čitavog kompleksa, čiji su autori Dinko Peračić i Miranda Veljačić. Projekt je bio prijavljen na natječaj u sklopu mehanizma Integrirana teritorijalna ulaganja, no, nažalost, nisu mu odobrena dovoljna sredstva za realizaciju, a u međuvremenu je i došlo do izmjene GUP-a kojom se blokira ovakav tip intervencije u Trnju, u kojem se nalazi zgrada Pogona Jedinstvo. Unatoč svemu, o potrebi obnove zgrade Pogona Jedinstvo nema dvojbe, o čemu svjedoči i činjenica da je ona uvrštena u Program razvoja kulture Grada Zagreba 2024. – 2030., čemu se doista veselimo.
Povod ovom razgovoru je proslava spomenutih obljetnica. Na koji način ih Močvara i vi obilježavate?
Različiti smo, ali kompatibilni i to je jedan od razloga što smo odlučili slaviti zajedno. Dobro se poznajemo, surađujemo i družimo – tu atmosferu željeli bismo prenijeti i na sve koji će doći proslaviti s nama od 24. do 27. svibnja. Teško je izdvojiti događanja jer je riječ o doista dinamičnom vikendu. Posjetitelji će u Velikoj dvorani moći vidjeti zanimljivu instalaciju Predraga Pavića, promoviramo strip "Pogon i predrasude" Marija Kovača i učenika ŠPUD-a, DB Indoš i Tanja Vrvilo sa Sinišom Labrovićem i Vilimom Matulom imaju trosatnu šahtofonsku probu, održava se i projekcija filma Željka Zorice Šiša o Kugla glumištu "Mekani brodovi", a Cirkorama i Petra Najman izvode predstavu "Moja smrt i ja". U Močvaru dolazi Hans-Joachim Roedelius, legenda istraživačko-eksperimentalne glazbe, kao i nizozemski anarho-noise-afro bend The Ex. Ovo je samo djelić programa koji smo pripremili i na koji vas sve pozivamo.
