Darko Macan: Organska borovnica (Fibra, Zagreb, 2022.)
Nove strip-preporuke posvećujemo ponajprije dvama dijametralno suprotnim djelima najznačajnijeg suvremenog hrvatskog strip-scenarista, Darka Macana koji, naravno, niz stripova potpisuje i samostalno, kao crtač. Među brojnim stripovima i strip-serijalima koje je Macan i napisao i nacrtao, široj publici je nedvojbeno najpoznatija "Borovnica", serijal što je u Modroj lasti Školske knjige, časopisu za više razrede osnovne škole, počeo izlaziti prije čak 30 godina, u međuvremenu se nastavivši pojavljivati drugdje, od dnevnih novina do interneta. "Borovnicu" se bez krzmanja može nazvati stripom i za djecu i za odrasle – male je privlačila neobuzdanost i neustrašivost njenog djetinjeg karaktera, kao i neukrotivost cijele dječje ekipe, drčne i divlje, ali i dobroćudne, na tragu najvrednije tradicije francusko-belgijskog humorističnog stripa, koji je u regiji pustio itekako duboko korijenje. Velike je pak oduševljavala blaga anarhoidnost svjetonazora koji su utjelovili Borovnica, Kesten, Oraščić, Mandarina, Banana, Pipun i ostatak njihove družine, zajednice malenih kakva funkcionira poput zajedljive, ali vjerne alternativne porodice nezainteresirane za uklapanje u bilo kakve tradicionalne društvene role. Smisao za humor "Borovnice" spontano je neukalupljiv, a pritom ni prema kome uvredljiv; ako išta podbada i ne tolerira, djevojčica s neizmjerno dugim repom to čini učmalosti lošije polovice odraslog života. S njom je svaki dan nepredvidiv, što je, kako su godine prolazile, sve virtuoznije crtani strip-serijal odražavao iz stranice u stranicu, iz pasice u pasicu, koje se sada napokon pojavljuju u seriji integralnih izdanja (svi su stariji albumi "Borovnice" odavno rasprodani), s "Organskom Borovnicom" kao prvom u nizu. Prava domaća voćna poslastica!
Darko Macan i Marko Jačan: Siva kronika (Fibra, Zagreb, 2022.)
Serijal od deset kratkih strip-priča, iz tipkovnice Darka Macana i flomastera Marka Jačana, unatoč dugom vremenu zrenja (kako Macan potanko pojašnjava u uvodnom tekstu) svoju je premijernu objavu u cjelini doživio u albumu Fibrine naklade, što ga čini, za hrvatski strip, neuobičajenim i ne baš čestim primjerom izdanja zbirke uglavnom bez ranije serijalizacije sadržaja u periodičnim medijima. Pojava koja je odavno postala posve standardna, mada ne isključiva, i za domaću prozu i za poeziju, sada se pojavljuje i u stripu, kako i taj medij sve više postaje dio standardizirane nakladničke branše i kulturnih politika za knjige i njihove autore/ice. Na stranu to, posrijedi je niz intenzivnih i uvjerljivih, slobodno se može reći i – bravuroznih minijatura, koje na stranicama stripa artikuliraju pripovjedni pristup kakav bi se mogao nazvati pandanom stvarnosnoj prozi u literarnom polju. Kako na razini teksta, tako i crteža, jer Jačan Macanove scenarije o Viktoriji, reporterki nezavisnih novina Siva kronika, i Branku, fotografu i njenom suputniku, kroz priče iz sive ovdašnje zbilje iscrtava ne u 50, nego u bezbroj nijansi sive koje odgovaraju beskonačnim slojevima realnosti što čine ljudske živote, sada i ovdje. U njima se više nego lako pogubiti, i Macanovim i Jačanovim antijunakinjama i antijunacima se to, naravno, i događa; pa ipak, u hrvatskom stripu dugo nije bilo djela kakvo svojom narativnom i grafičkom stilizacijom računa s profesionalnim standardima europskog strip-izdavaštva, a da pritom niti malo ne robuje bilo kakvim obrascima žanra, već likove oživljuje sa svom puninom ljudske empatije i dostojanstva. "Siva kronika" je takav strip i umjetničko djelo.
Kvadrat br. 46/47 (urednik Vjekoslav Đaniš, Ogranak Matice hrvatske Bizovac, 2022.)
Polako, ali sigurno, Kvadrat, najdugovječniji živući medij za strip u Hrvatskoj, nakon 30 godina neprekidnog izlaženja, neovisno o tome što su pojedini svesci bili dvobroji, pa tako i aktualni, grabi prema jubilarnom, 50. broju. Riječ je o nakladničkom pothvatu vrijednom respekta po sebi; no imajući na umu da je kronologija Kvadrata analogna priči o poslijeratnom domaćem stripu, podrobno dokumentirajući njegove padove i pronicljivo mu anticipirajući uspone, postaje još jasnije kako je riječ o nezaobilaznoj referenci za svakog tko želi proučavati noviju povijest hrvatskog stripa. A kako smo s Macanom počeli, tako ćemo i završiti ― njegov serijal jednostraničnih humoristično-karikaturalnih stripova "Walter Egg", koji se sažeto može opisati kao lucidni strip o stripu, permanetni je dom našao upravo u Kvadratu, pa čitatelji/ce tako znaju da nove stranice ne mogu ne stići, čime je "Walter Egg" postao i jedan od najdugovječnijih strip-serijala u Hrvatskoj. A to je tek jedno od mnogih postignuća Kvadrata.
