U prošlom broju Nade napisala sam upute za izradu raženog startera ili domaćeg kvasca koji možete koristiti za pečenje kruha ili vam može poslužiti kao osnova za izradu čvrstog startera. Koristila sam obje vrste startera (tekući raženi i čvrsti bijeli) i odlučila dalje koristiti samo bijeli. Nekoliko je razloga za to. Za moje potrebe i ritam pečenja kruha mi on više odgovara i mogu ga koristiti i u slatkim tijestima poput krafni, orehnjača ili sirnica.

Ono što mi je posebno praktično kod ovog startera je da ga čuvam u hladnjaku i koristim po potrebi direktno u tijesto, a nahranim ga svakih nekoliko dana. Pošto takav starter ima manje vode a više brašna, dulje ostaje aktivan, ima manje izraženu kiselost te je lakši za održavanje. Za izradu ovakvog startera koristila sam postojeći, raženi starter te pšenično bijelo brašno tipa 00. Također, u postupku se koristi i vrlo mala količina meda.

 

Dan 1:

U čistu posudu stavite 20 g aktivnog raženog startera (onog koji ima mjehuriće), dodajte mu 50 g vode, 100 g pšeničnog bijelog brašna (koristim ono za dizana tijesta ili 00) te 3 g domaćeg meda (nikako više od toga). Umijesite kuglu tijesta i stavite u veću staklenku pa poklopite (prislonite poklopac, nemojte zatezati). Ostavite na toplom mjestu u kuhinji.

 

Dan 2:

U čistu posudu stavite 50 g bijelog startera (onog koji ste umijesili dan prije i koji ima mjehuriće), dodajte mu 40 g vode, 100 g pšeničnog bijelog brašna (koristim ono za dizana tijesta ili 00) te 3 g domaćeg meda (nikako više od toga). Umijesite kuglu tijesta i stavite u veću staklenku pa poklopite. Ostavite na toplom mjestu u kuhinji.

 

Dan 3:

Danas ne radimo ništa, ostavite kvasac da stoji na kuhinjskom pultu.

 

Dan 4:

U čistu posudu stavite 50 g bijelog startera, dodajte mu 40 g vode, 100 g pšeničnog bijelog brašna te 3 g domaćeg meda. Umijesite kuglu tijesta i stavite u veću staklenku pa poklopite. Ostavite na toplom mjestu u kuhinji. I to je to, sutra ga već možete koristiti ili ga spremite u hladnjak pa održavajte povremenim hranjenjem brašnom i vodom (bez meda). Svoj kvasac držim u plastičnoj posudi s poklopcem. Kada želim umijesiti tijesto, izvažem potrebnu količinu i ostatak spremim u hladnjak.

Kada mi ostane nekih 100 g kvasca, opet ga nahranim na sljedeći način: 100 g startera, 100 g vode i 200 g brašna ili 100 g startera, 50 g vode i 100 g brašna. Naravno, količinu startera koji čuvate prilagodite svojim potrebama. Najoptimalnije je kada se osvježava svaka tri do četiri dana.

 

Tekst je izvorno objavljen u prilogu Novosti Nada - društvenom magazinu Srpskog demokratskog foruma