Da život na selu bez društvene podrške i stanovnika postaje ništa drugo nego ekstremna disciplina, pokazuje nam zatečeno stanje u Velikom i Malom Krčevu na Baniji. Dva sela u općini Majur, Veliko s 40-ak, a Malo Krčevo s četiri stalna stanovnika, ionako pogođena posljedicama potresa, ostala su i bez vode na 24 dana. Preko tri tjedna, počevši od 19. septembra, trajao je popravak i zamjena dotrajalih dijelova na lokalnom, seoskom vodovodu.
U trenutku kada dolazimo u Veliko Krčevo, voda u slavinama ponovo teče. Kvar je konačno otklonjen, no mještani strahuju da će im se za izvjesno vrijeme dogoditi ista situacija. Stara mreža ima više od 40 godina i izgrađena je iz sredstava samodoprinosa, kada su oba Krčeva brojala na stotine ljudi. U sadašnjem vremenu, za Veliko i Malo Krčevo osmišljena je regularna vodovodna mreža Graboštani - Veliko Krčevo, koja je već trebala biti puštena u rad. Ovaj zahvat od dva milijuna kuna gradi se zadnjih nekoliko godina, a trenutno se dogovara lokacija za crpnu stanicu zbog specifične konfiguracije terena. S obzirom da takvi projekti traju predugo, u Krčevu se snalaze s onim što imaju.
Posvuda na Baniji su ugrađeni seoski vodovodi. Ljudi su sami napravili mreže za dotok vode, sami se spajali, sami održavali i podmirivali troškove. Dok je bilo velikih zajednica, sve je bilo dobro. No u novije, poslijeratno doba krčevski vodovod spao je na brigu jednog čovjeka, a sada čak ni to. Njihov sumještanin Igor Crnojević, zadužen za nadgledanje i servis, u maju ove godine je zadnji put obišao crpnu stanicu na brdu. Nakon toga se uputio na rad u Austriju kao i značajan postotak stanovništva iz Hrvatske. Sa svojih 48 godina on je ujedno i najmlađi muškarac u selu.
U selu su ostale njegove dvije kćeri i supruga Gordana koja nas je dočekala ispred obiteljske kuće. Dvije godine poslije potresa na Baniji, zatekli smo poznatu sliku: kontejner u dvorištu, žutu naljepnicu na kući i pukotine po zidovima. Iako je statika kuće narušena, a neki dijelovi unutar kuće skršeni, Crnojevići u njoj žive jer su sami uspjeli skrpati najosnovnije.
- U kući smo, kakva je da je, u kontejneru se više ne može. Istuširaš se, sve se smoči, vlaga se skupila, ne pomaže ni kad stalno držimo otvorene prozore. Predali smo zahtjev za obnovu ali ništa još nismo dobili - priča Gordana i pokazuje nam na nadstrešnicu ispod koje sjedimo. Da je nisu izgradili tek nekoliko mjeseci prije potresa, kuća bi se srušila, ovako ju je trijem zadržao na mjestu - tvrdi ona. Bez vode u domaćinstvu s malom djecom nije bilo lako. Da stvar bude gora, Gordana se u tom periodu, kada su cijevi presušile, taman vratila s nešto ozbiljnije operacije.
- Ljude u selu je obilazio Crveni križ i dostavljao im vodu za piće, no trebalo se snaći za kupanje i pranje veša. Onaj tko u selu ima svoju vodu iz bunara i hidrofor, ovaj problem nije osjetio, ali takvih je malo. Starijima i teško pokretnima je bilo najteže - priča Gordana.
Prvih dana uopće nisu mogli dobiti odgovarajućeg majstora koji bi utvrdio kvar. Zamjenik načelnice Majura Petar Grabundžija poslao je domara iz općine na crpnu stanicu. Možda bi netko od mještana i sam došetao do vodovoda, ali do tamo se može stići samo uzbrdo, pješke ili na traktoru. Izrovani zemljani put plivao je u blatu zbog obilnih kiša, pa je i sam pristup problemu bio zahtijevan.
Klementina Karanović (Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL)
- Ovdje vam nema vodoinstalatera. Ne samo u Majuru, nema ni u Kostajnici. Za bilo kakav kvar, za običnog automehaničara, moramo ići u Sisak ili u Bosnu. Majstora nema, svi su otišli. Otkako je Igor otišao, više nema ko preuzeti vodovod jer nas nema u selu. Prosjek godina nam je 75 - objašnjava Gordana. Za dotrajali vodovod mještani inače prikupljaju novac. Kubik vode se plaća deset kuna, a isto toliko košta mjesečni paušal. Osoba zadužena za obilazak primala je sitnu naknadu, a sve ostalo su koristili za plaćanje struje i popravke na vodovodu. Prije nekoliko godina sklopili su dogovor da općina donira za Krčevo onaj dio materijala koji se redovito kvari: ventile i sitne dijelove.
Međutim, ovaj kvar je bio ozbiljniji. Općina je podmirila trošak popravka u iznosu od 5.000 kuna za novu pumpu. Načelnica Klementina Karanović govori da je lokalni vodovod u vlasništvu sela i njihovih stanovnika te da nije predan Komunalcu Hrvatska Kostajnica. Samim tim svu nadležnost za vodu u selu još uvijek snose mještani uz pomoć Općine.
Prema nedavnoj Vladinoj Uredbi o uslužnim područjima, i zamisli da se 190 vodovodnih poduzeća smanji na 41, općina Majur, pa tako Veliko i Malo Krčevo, te gradovi Glina, Hrvatska Kostajnica i Petrinja te općine Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Lekenik i Topusko pripali bi uslužnom području Sisačko-moslavačke županije. Ovu Uredbu je privremeno zaustavio Ustavni sud jer se veći broj gradonačelnika i načelnika pobunio protiv njene primjene. Izrazili su bojazan da će velike tvrtke vlastite gubitke nastojati pokriti kroz nametanje većih troškova manjim gradovima i općinama, da će njihovi stanovnici konzumirati skuplju i nekvalitetniju vodu, kao i da je to uvod u privatizaciju vodoopskrbnih usluga.
Dok se ovaj spor ne raspetlja, u Krčevu sve nade polažu u vodovodnu mrežu 21. stoljeća koja bi im donijela tehnički i zdravstveno ispravnu vodu. Kako nam otkriva načelnica, preko natječaja Ministarstva regionalnog razvoja za područja naseljena nacionalnim manjinama, Općina je dobila sredstva za besplatne priključke na vodu. Riječ je o 350.000 kuna, a prioritet će biti mještani koji stalno žive u općini Majur. Redovna cijena priključka za vodu kreće se između 3.000 i 5.000 kuna. Karanović ističe da na području općine Majur ima više praznih kuća nego useljenih. U potresu je svaka kuća pretrpjela barem malo oštećenje.
- Problem cijele općine su prazne kuće koje više nisu za upotrebu. Ja koja znam gdje se koja kuća nalazi, moram se dobro zagledati da vidim ostatke ruševine. Ljudi pomažu jedni drugima, ali tko će vam pomoći ako vas nema. Mi smo u naših 11 sela izgubili životnu energiju. Nema više male djece i mlađih ljudi. Taj život treba ponovo osmisliti, ali mi smo kao općina preslabi, borimo se samo za preživljavanje. Nemamo sredstava da napravimo velike zaokrete - govori načelnica Majura.
