Već tri godine u belomanastirskom prigradskom naselju Branjinom Vrhu, narodski zvanom Br(e)njevar, postoji Kuća baranjskog kulena. Ona ima ukupnu površinu od 365 m², a sastoji se od prostora za proizvodnju kulina te prostora za degustacije, prezentacije i edukacije o najpoznatijem tradicionalnom baranjskom suhomesnatom proizvodu. Pogon za preradu mesa ima pet odvojenih jedinica potpuno opremljenih strojevima za mljevenje, miješanje i punjenje mesa, a tu su i komore za fermentaciju te hladno dimljenje i sušenje kulina.
Jednu od tih pet jedinica koristi belomanastirski OPG-a Stanković, koji vode naturalizirani Baranjac porijeklom iz Slavonije Slobodan Stanković i njegova supruga Ljubica, zvana Ljupka, porijeklom iz stare racke optantske porodice Kresić. Njih dvoje ne samo da spadaju među najpoznatije proizvođače baranjskog kulina, kulinove seke i kobasica, nego se marljivo brinu o prezentacijskom prostoru u Kući baranjskog kulena, i to organiziranjem raznih događanja usmjerenih na promociju baranjskog kulina i Baranje u cjelini.
Za razliku od Belog Manastira, koji ima mješovito stanovništvo, a prije stotinjak godina imao je izrazitu njemačko-srpsku (baranjski rečeno: švapsko-racku) većinu, Brnjevar je šokačko naselje, koje 14. septembra proslavlja mjesni "kermenc" (crkveni god) vezan za župnu crkvu i crkveni praznik Uzvišenje svetog Križa. U takvim okolnostima, OPG Stanković od prošle godine na brnjevarsko Križevo organizira dan otvorenih vrata Kuće baranjskog kulena, pripravan da domaćinski dočeka svakog pozvanog i slučajnog gosta te da im pokaže kako se proizvode kulini i da im omogući degustaciju i nabavku ne samo mesnih prerađevina, nego i domaćih proizvoda drugih OPG-ova: povrća, zimnice, vina i lješnjaka.
No, da ne bi sve ostalo samo na gošćenju i degustiranju, organiziran je i prigodan program koji je vodila Stana Nemet, novinarka srpskog Radija Banska kosa, a u kome je glavni dio pripao Brnjevarcu Stipi Benaku Šemenjati i promociji njegove knjige "Baranjske užine", u kojoj se na dvjestotinjak stranica bilježe recepti za pripremu vrlo starih i nešto novijih jela iz baranjskog paorskog jelovnika.
Autor Benak, međutim, pred prepunom prezentacijskom dvoranom nije govorio samo o sadržaju svoje knjige, nego i o povijesti Branjinog Vrha, mješovitom baranjskom stanovništvu i njihovim dobrim odnosima te o specifičnim baranjskim riječima. A u tim oblastima on je dobro potkovan jer je autor dviju vrijednih knjiga: "Rječnika baranjskog šokačkog narječja" i rječnika "Austrijacizmi i germanizmi u Baranji". Posebno je zanimljiva napomena da se i u baranjskim šokačkim i rackim selima kaže "kulin", pa se zato u Jagodnjaku organizira "Kulinijada", za razliku od službenih "krugova" koji favoriziraju oblik "kulen".
Prigodnom programu doprinos su dale i djevojke iz Duboševice i Draža odjevene u živopisne šokačke nošnje, kao i poznati gajdaš Filip Golubov Car, uz čiju se svirku razvilo šokačko kolo, kome su se priključile i još neke gošće kojima folklorni koraci nisu strani, među kojima je bila i – domaćica dana otvorenih vrata Ljupka Stanković.
