Plin će u Srbiji od početka kolovoza biti skuplji devet posto, a još uvijek se ne zna s koliko skupljom strujom će srpski građani i privreda dočekati nadolazeću jesen i zimu. Fiskalni savjet Srbije tvrdi pak da bi već tokom sljedeće zime plin u Srbiji trebao poskupjeti za čitavih 70 posto, a struja do 20 posto. U uvjetima globalne energetske krize, uvjereni su članovi Fiskalnog savjeta, neodrživo je stanje da srpski građani i privreda u prosjeku plaćaju 50 posto jeftiniji plin i struju nego građani i privrede usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. No srpski predsjednik Aleksandar Vučić prkosno je uzvratio da rast cijena plina i struje za stanovništvo neće biti veći od deset posto. Ministrica energetike u tehničkom mandatu, Zorana Mihajlović, nije se pridružila tom licitiranju s povećanjem cijena energenata koje se i u Srbiji mora dogoditi na valu globalne energetske krize. U intervjuu za Tanjug objavila je da se "rade kalkulacije oko poskupljenja u koje su uključena ministarstva finansija i energetike, kao i EPS i Agencija za energetiku".

Otkrila je i da se njezino ministarstvo zalaže da nakon plina i struja mora poskupjeti jer "sadašnja cena je najniža ne u regionu, nego u Evropi, i to nas onda tera u energetskom sistemu da mnogo više koristimo struju za recimo hlađenje nego bilo koji drugi energent. I tako opterećujemo elektroenergetski sistem koji je i iz drugih razloga opterećen". Iako smatra da već zbog tog dodatnog opterećenja elektroenergetskog sustava cijena struje treba da "ode malo gore", brzo je dodala da njezino ministarstvo istovremeno mora voditi "računa o ugroženom stanovništvu". O novoj cijeni struje, međutim, nije se htjela izjasniti, već je odgovorila: "Videćemo, predsednik kaže da poskupljenje treba da bude do deset odsto. Hajde da pustimo te institucije da kažu šta je najodrživije, za sve u ovom trenutku." Ona vjeruje da "Srbija neće biti u situaciji da ima bilo kakve vrste kolapsa ili pada energetskog sistema tokom zime" jer "država se time bavi već godinu dana" i za sada imaju uređen sistem.

Za razliku od ministričinog optimističnog pogleda na procese u srpskoj energetici, Fiskalni savjet Srbije ispisao je sumornu sliku srpske energetske zbilje. U netom objavljenoj analizi "Strukturni problemi srpske energetike u svetlu globalne krize: uzroci, troškovi i moguća rešenja" Fiskalni savjet odmah u uvodu konstatira: "Nagomilani problemi u srpskoj energetici trenutno predstavljaju ubedljivo najveći izazov za Vladu i ekonomsku politiku zemlje. Srbija je nespremno dočekala globalnu energetsku krizu koja se razbuktala prošle godine. Decenijama zapušteni problemi u domaćoj energetici došli su na naplatu i višestruko povećali cenu koju zemlja sada plaća zbog nepovoljnih međunarodnih okolnosti. Ti problemi najodgovorniji su za to što su EPS i Srbijagas u protekloj grejnoj sezoni zajedno napravili ogromne gubitke od oko jedne milijarde evra (2 odsto BDP-a), pri čemu je približno polovina tog minusa već pala na teret svih građana Srbije. Budući da svetska kriza ne jenjava, a mnogi od domaćih problema ne mogu se ni uz najbolju volju rešiti preko noći, izgledno je da bi ogromni gubici ključnih energetskih preduzeća mogli ponovo da dođu na naplatu u kratkom roku." I dok ministrica Mihajlović vjeruje da Srbija nadolazeće zime neće imati većih energetskih problema, Fiskalni savjet tvrdi da su "dešavanja u proteklih godinu dana pokazala da je dugogodišnje nerešavanje suštinskih problema u ovom resoru sada već ozbiljno ugrozilo snabdevanje potrošača energijom. U ovom trenutku neizvesno je hoće li Srbija uopšte imati dovoljno energenata da se zadovolje sve potrebe u srednjem roku, čime je dovedena u pitanje jedna od glavnih pretpostavki za dalji ekonomski razvoj zemlje, pa i prosperitet čitavog društva. Jedini izlaz iz ove složene i veoma opasne situacije jeste da Vlada hitno napravi radikalan zaokret u odnosu na fundamentalno pogrešno upravljanje energetikom i ključnim preduzećima u ovom sektoru koje traje već punih trideset godina".

Fiskalni savjet stoga tvrdi da je "izlaz iz ove teške situacije moguć samo uz suštinski zaokret u vođenju energetske, ekonomske i socijalne politike – dakle, uz preispitivanje čitavog sistema i zatim njegovo postavljanje na zdrave temelje. Ukratko, to zahteva hitno pokretanje investicionog ciklusa u energetici kako bi se preokrenuli negativni trendovi u domaćoj proizvodnji i snabdevanju energijom. Da bi to uopšte bilo moguće potrebno je ispuniti dva važna preduslova. Prvo, neophodno je obezbediti stručno i profesionalno upravljanje u EPS-u i Srbijagasu i takvom rukovodstvu dati punu slobodu i jasnu političku podršku da se napokon sprovedu sve reforme koje se godinama odlažu. Drugo, da bi energetska preduzeća imala dovoljno sredstava da investiraju mora se naplaćivati ekonomska cena energenata svima, koliko oni stvarno koštaju. To je presudno za njihovo održivo poslovanje, ali je istovremeno i jedini put ka racionalnijoj upotrebi energije u zemlji. Defakto, to zahteva napuštanje dosadašnje prakse da država socijalnu politiku vodi preko nerealno niskih cena struje i gasa za sve potrošače, ali to traži i reformu sistema socijalne zaštite kako bi se materijalno najranjivije grupe maksimalno zaštitile od ekonomski opravdanog povećanja energetskih troškova. Kozmetičke promene u vidu nekih administrativnih mera ili izolovana povećanja cena u postojećem sistemu neće doneti trajni boljitak, kao što ga ni u prošlosti nisu donele, već su samo odlagale njegov potpuni krah".

Osim ovih načelnih naputaka, Fiskalni je savjet u svojoj obimnoj analizi ispisao i niz konkretnih rješenja čijom bi se realizacijom Srbija, uvjereni su, dugoročno izvukla iz sadašnje loše i opasne energetske situacije. Za vlast su najteže probavljiva rješenja drastično povećanje cijena energenata i masovnija otpuštanja viška radnika u javnim i državnim energetskim poduzećima, pa i njihovo oslobađanje od potpune političke kontrole i utjecaja kojima su dosad bila svakodnevno izložena. Iz Vučićeve najave da cijene plina i struje neće rasti iznad deset posto sadašnjih cijena već sada je jasno da veći dio najradikalnijih promjena koje zagovara Fiskalni savjet neće biti realiziran. No iskustvo je Fiskalnog savjeta da su brojna njegova rješenja i prijedlozi o vođenju privredne i fiskalne politike zemlje koje su javno isporučivali Vučićevoj naprednjačkoj vlasti često dočekivani na nož, a potom u tišini preuzeti i provedeni jer su vladajuće na to natjerali globalni i domaći ekonomski procesi. Fiskalni savjet je i sada argumentirano dokazao da je loše upravljanje energetskim sektorom usporilo privredni rast Srbije u ovoj godini. Ako ništa drugo, upravo će usporavanje i mogući pad privrednog rasta natjerati Vučićevu naprednjačku vlast da posegne i za onim rješenjima Fiskalnog savjeta za koja sada i ne želi čuti.