Fiskalni savjet Srbije početkom srpnja objavio je detaljnu analizu srpskog energetskog sektora. Odmah na početku analize pod naslovom "Strukturni problemi srpske energetike u svetlu globalne krize: uzroci, troškovi i moguća rešenja" konstatirao je da su "krupne greške u upravljanju Elektroprivredom Srbije (EPS) i Srbijagasom došle na naplatu tokom svetske energetske krize. Svetska energetska kriza bila je okidač koji je razotkrio domaću krizu državnih energetskih preduzeća, a koja je tinjala duže vreme. Ove dve krize (svetska, a naročito domaća) dovele su do toga da je od jeseni 2021. glavni problem Srbije postalo pitanje kako da se finansira i obezbedi uredno snabdevanje zemlje strujom i gasom".
Predsjednik Fiskalnog savjeta Pavle Petrović u prošlotjednom intervjuu NIN-u poručio je da "situacija u EPS-u dosta podseća na stanje javnih finansija Srbije 2014. Tada je čitav budžet zemlje doveden u kolaps i morala je da se sprovede fiskalna konsolidacija, s merama umanjenja penzija i plata u javnom sektoru da bi se kolaps izbegao. To je bilo bolno, ali su koristi koje su proizašle iz stabilizacije budžeta bile daleko veće, pa je i sama konsolidacija bila politički probitačna. Slično je sada s EPS-om, i po veličini problema i po zahvatu koji je potrebno sprovesti. Takođe i koristi koje bi se ostvarile rešavanjem problema u EPS-u bile bi izuzetne i to bi trebalo da se i politički prepozna."
Premda između vladajuće naprednjačke vlasti i Fiskalnog savjeta u javnosti zna zaiskriti zbog ocjena i kritika pojedinih dijelova vladine ekonomske i fiskalne politike, Vučićeva vlast ipak je u ključnim nalazima u proteklih desetak godina reagirala po načelu "kud Fiskalni savjet okom, tud vlada skokom". Slično je učinila i sada nakon što je Fiskalni savjet temeljito pročešljao srpski energetski sektor i ispisao recepte za njegovo ozdravljenje.
Već početkom rujna Vlada Srbije potpisala je ugovor s norveškom tvrtkom Rystad Energy o konzultantskim uslugama za energetski sektor. Petrovićeva najava da će i reforma energetskog sektora biti bolna odmah se pokazala točnom. Iako je vlada Ane Brnabić ugovor s Rystadom potpisala s oznakom "strogo povjerljivo", portal Nova.rs ubrzo je objavio njegov sadržaj, prozivajući Vladu zbog toga što je "umesto raspisivanja javne nabavke, odlučila da se, mimo procedura, ovaj posao poveri firmi Rystad Energy, pod obrazloženjem da bi u suprotnom 'Republika Srbija bila u obavezi da pruži informacije koje smatra da bi njihovo otkrivanje štetilo bitnim interesima njene bezbednosti'". Osim zbog sklapanja ugovora direktnom nagodbom, medijima je bilo sumnjivo i to što je ugovor potpisalo Ministarstvo financija, a resorno Ministarstvo energetike i rudarstva o njemu je samo informirano. Curenje "strogo povjerljivog" ugovora u javnost i medijski napadi koji su uslijedili sugeriraju da reforma energetskog sektora neće biti samo bolna, nego i prožeta žestokim političkim i inim sukobima. Sadržaj potpisanog ugovora i odluke vlade Ane Brnabić, koja je tada bila u tehničkom mandatu, otkrili su da je norveški Rystad već obavio analizu stanja u srpskom energetskom sektoru i skicirao pet faza njegovog reformiranja do 2050. Rystad je pritom potvrdio nalaze Fiskalnog savjeta Srbije, zaključivši da se "energetski sektor Srbije trenutno nalazi u teškoj situaciji, koja se prošlog decembra pogoršala nestašicom struje. Ovo nije izolovani problem, već simptom izazova u sektoru koji nije dobio odgovarajuću pažnju i ulaganja i kojim se nije pravilno upravljalo. Pad proizvodnje električne energije u kombinaciji s rastom potrošnje preokrenuo je zemlju iz neto izvoznika u neto uvoznika električne energije. Negativan efekat ove promene pojačan je evropskom energetskom krizom i odgovarajućim ekstremnim cenama električne energije, iscrpljujući gotovinu iz preduzeća i stvarajući neposrednu krizu za kompanije i državu. Time je Srbija postala jedna od najteže pogođenih zemalja u Evropi, koja se našla u situaciji koja se neće rešiti sama od sebe u kratkom roku".
Norveška konzultantska tvrtka je među ostalim preporučila radikalnu promjenu upravljanja srpskim energetskim poduzećima i smjenu njihovih poslovodstava, odnosno depolitizaciju i dovođenje stručnih ljudi na upravljačke funkcije uzduž i poprijeko energetskog sektora. Nova vlada Ane Brnabić kadrovske promjene započela je na čelu Ministarstva energetike: umjesto "politički nabrijane" ministrice Zorane Mihajlović za novu ministricu izabrana je Dubravka Đedović koja se godinama bavila energetskim investicijama u Europskoj investicijskog banci.
Srpske vlasti su suradnju s norveškim Rystadom, ali i norveškom vladom zacementirale početkom ovoga tjedna. Delegacija Srbije predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem u dvodnevnom radnom posjetu Norveškoj precizirala je suradnju s norveškim političkim i energetskim liderima. Ministrica Đedović je u Oslu, nakon razgovora u norveškom resornom ministarstvu i s čelnicima norveških energetskih kompanija, izjavila da je "Vlada Srbije u potpunosti posvećena reformi energetskog sektora kako bismo imali stabilan, održiv sistem i zdraviju životnu sredinu. Iskustvo Norveške kao energetskog giganta je dragoceno u procesu reforme našeg energetskog sektora". Pojasnila je da su "razmenili iskustva o tome kako da se na održiv način planiraju ulaganja u energetski sektor i kako da se na najbolji i najefikasniji način iskoriste resursi Srbije. Naš je prvi cilj, na kome radimo sa norveškim partnerima, da u naredne dve godine stabilizujemo energetski sistem. U tom smislu, uz ogromne napore određeni dobri rezultati su već vidljivi. Drugi cilj je srednjoročan, planiranje energetske tranzicije na način da do 2030. godine imamo u sistemu više obnovljivih izvora energije, iz vetra, solara i hidro kapaciteta. Treći i finalni je dekarbonizacija energetike i stabilnost energetskog sistema do 2050. godine". Srpska ministrica naglasila je da je "Norveška pre 30 godina uvela profesionalni menadžment u energetske kompanije i stvorila povoljnu klimu za privatna ulaganja, na održiv način i način da njihovi energetski resursi pripadaju njihovim građanima, odnosno da građani i privreda imaju najveće koristi. To je ono što Srbija želi, tome je Vlada posvećena".
Predsjednik Vučić je pak objavio da su od Rystada dobili "mnogo konkretnih zaključaka" i poručio da će "Srbija raditi po njihovim uputstvima". "Velike investicije možemo da imamo. Nisu to laki dogovori. Moramo da pronađemo ono što je naš najveći interes u svemu ovome. Do 2050. godine moramo da uložimo 32 milijarde evra. Samo u elektromrežu treba da uložimo oko 10 milijardi", pojasnio je i potvrdio da je Rystad već pripremio studiju o razvoju energetskog sektora i ponudio tri rješenja za energetski sektor Srbije. Jedan od prvih koraka bit će promjene u javnim poduzećima. "Norveški partneri su za samo jedno od ukupno pet energetskih preduzeća u Srbiji naveli da nije potrebno postaviti novi menadžment. Reorganizacija menadžmenta preduzeća biće sprovedena u najkraćem mogućem roku", najavio je Vučić, rekavši i da je "ponudio Norvežanima da nekog od njihovih ljudi pošalju da nosi izvršnu funkciju, ne precizirajući u kojem javnom preduzeću".
Suradnja s Norveškom ne svodi se samo na srpski energetski sektor, ona je već proširena i na stvaranje zajedničkog zapadnobalkanskog energetskog tržišta. Naime, norveške ambasade u Beogradu i Sarajevu prije desetak dana u Beogradu su organizirale regionalnu konferenciju "Mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na zapadnom Balkanu". Premijeri Albanije, BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije i srpski predsjednik Vučić složili su se s inicijativom Norveške i najavili osnivanje "regionalnog tržišta izvora energije kako bi zemlje zapadnog Balkana mogle da pomažu jedne drugima". Pritom su poručili da je "ovaj region otvoren za iskustvo skandinavskih zemalja u izgradnji energetskih objekata".
