Već mjesecima traje odsudna politička borba koja bi mogla rezultirati podjelom plinovoda u Bosni i Hercegovini po etničkim linijama. Najprije recimo da građani Bosne i Hercegovine plaćaju najskuplju cijenu prirodnog plina u regiji, a očekuje se da će se taj trend i dalje nastaviti. Naročito otkako je počela agresija Rusije na Ukrajinu, cijene plina u BiH povećane su nekoliko puta. Razlog tome je što Bosna i Hercegovina ovisi o ruskom plinu koji se doprema putem tzv. Turskog toka.
Hoće li Bosna i Hercegovina napokon postati energetski neovisna od Rusije, barem kada je u pitanju prirodni plin – sada ovisi jedino o Draganu Čoviću, vječitom lideru HDZ-a BiH i trenutnom prvom zamjeniku predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji je sada dobio potporu i od premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.
Da bi se to dogodilo, neophodno je da BiH u suradnji s Hrvatskom realizira projekt priključenja na tzv. Južnu interkonekciju, koja je dio Jadransko-jonskog plinovoda, čime bi BiH dobila pristup hrvatskoj plinskoj mreži. Drugog načina nema, s obzirom na to da se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik protivi povezivanju plinovoda preko Slavonskog i Bosanskog Broda kako bi očuvao tijesne veze s Rusijom.
Podsjetimo se, BiH trenutno uvozi plin jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila 2021., i u njoj postoje dva poduzeća koja uvoze plin iz Rusije i dva koja upravljaju plinovodom. Energoinvest iz Sarajeva, u većinskom vlasništvu Federacije BiH, uvoznik je Gazpromovog plina u ovom entitetu. U Republici Srpskoj formirana je 2012. kompanija Gas Res Banja Luka, koja je uvoznik istog plina za taj entitet. BH Gas upravlja dijelom bh. plinovoda koji ide od Zvornika do Sarajeva, ali samo dijelom koji prolazi ovim entitetom. Na teritoriji entiteta RS plinovodom upravlja Gas Promet s Pala kod Sarajeva, koji je u većinskom vlasništvu Srbijagasa. Osim toga, postoji i Nova istočna interkonekcija, zajednički projekt Srbije i entiteta Republika Srpska, koji bi išao iz Srbije preko BiH, ali je pokrenut bez saglasnosti institucija BiH.
Projekt Južne interkonekcije podrazumijeva dopremanje plina iz Azerbejdžana, i podržavaju ga Evropska banka za obnovu i razvoj i USAID. U Bosni i Hercegovini je zakon o tome najprije upućen u parlamentarnu proceduru, nakon čega je povučen, i sada već godinama stoji u nekoj vrsti pravnog limba, u kojem se svi akteri slažu oko činjenice da je potrebno izgraditi taj plinovod, ali i koji se istodobno ne mogu dogovoriti tko će tim plinovodom upravljati. Ovaj projekt obuhvata izgradnju novog plinovoda koji bi krenuo iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, sa odvojcima prema Mostaru i Novom Travniku, nakon čega bi se spojio s postojećim magistralnim plinovodom u BiH izgrađenim 1980-ih godina.
Međutim, HDZ BiH ima svoje zahtjeve u vezi s projektom, uključujući promjenu nosioca projekta i lokacije sjedišta, što je dovelo do blokade zakona u parlamentu. Ta blokada predstavlja ozbiljnu prepreku za daljnji napredak projekta, jer je za donošenje ključnih odluka potrebna politička suglasnost. Dodatno, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić postavio je uslov za podršku projektima, zahtijevajući donošenje državnog zakona o gasu prije nego što se nastavi s izgradnjom. Taj isti stav je iznio i bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, rekavši da da će staviti svoj potpis, ali nakon što bude usvojen državni zakon o gasu.
U najkraćem, zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021, kada su ga podržali i zastupnici HDZ-a BiH. Međutim, zakon nikada nije došao na dnevni red Doma naroda Federalnog parlamenta jer su delegati HDZ-a uložili amandmane na ranije usvojen zakon u Predstavničkom domu, koji su podrazumijevali da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu i da se projekt prebaci na novu tvrtku, čije bi sjedište bilo u Mostaru. Glavni argument zbog kojeg lider HDZ-a BiH Dragan Čović insistira na osnivanju nove tvrtke svodi se na tvrdnju da u "BH Gasu nema Hrvata", unatoč obećanju jednog od lidera partnerske Trojke – Elmedina Konakovića iz stranke Narod i pravda – da nema zapreka da HDZ postavi "svog" Hrvata na čelo BH Gasa.
Razloge za Čovićevo insistiranje na potpuno novoj kompaniji treba tražiti u činjenici da je još koncem 2021. u Mostaru osnovana tvrtka Eroplin, čija je djelatnost gradnja cjevovoda za tečnosti i plinove, i čiji je osnivač i vlasnik Čovićev poznanik, poduzetnik Ivica Nuić, inače rođeni Konjičanin i gospodarski tajnik Matice hrvatske. Mjesec nakon što je Nuić registrovao firmu za gradnju cjevovoda u Mostaru HDZ je krenuo s osporavanjem BH Gasa kao firme koja bi po prirodi stvari trebala da dovrši ono što je započela. Mediji u BiH su još tada pisali kako je BH Gas uradio sav posao, ali da do urbanističke suglasnosti nije mogao doći, jer nadležno federalno ministarstvo već godinama vode kadrovi HDZ-a.
Zbog priče o Eroplinu i svim opstrukcijama prošle su godine reagirali iz SAD-a, pa je američki državni sekretar Entoni Blinken pisao ministrima vanjskih poslova BiH i Hrvatske – Elmedinu Konakoviću i Gordanu Grliću Radmanu – zahtijevajući od njih da izvrše pritisak na Dragana Čovića kako bi prestale opstrukcije ovog projekta.
Ovi politički sukobi i nesuglasice unutar zemlje predstavljaju ozbiljnu prepreku za ostvarivanje strateških ciljeva u vezi s energetskom sigurnošću. Nadalje, takvi sukobi mogu dovesti do odlaganja ili čak potpunog propadanja projekta, što bi moglo imati dugoročne negativne posljedice po energetsku stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine.
Za neupućene, Čovićeva ideja je da novoformirana federalna kompanija pod nazivom Južna plinska interkonekcija raspisuje tender, na kojem bi posao dobio Eroplin, čime bi se, riječima Čovića, završio "projekt od interesa za hrvatski narod". Upućeni pak tvrde da je stvarni razlog Čovićeve blokade ovog projekta ispunjavanje želja Vladimiru Putinu, zato što je smisao gradnje Južne interkonekcije upravo slabljenje ruskog monopola nad plinskim tokovima u BiH. Čović nije jednom u regionalnim i svjetskim medijima označen kao, uz Dodika, najpouzdaniji Putinov saveznik u Bosni i Hercegovini.
Tim prije više zabrinjava najnoviji stav premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji se do sada nije protivio projektu izgradnje Južne interkonekcije, ali koji je ovoga puta jasno stavio do znanja da podržava Čovićev stav, te će nastaviti s realizacijom projekata koji "doprinose kvalitetnijem životu Hrvata i boljitku cijele BiH".
