Federacija Bosne i Hercegovina planira prestanak crpljenja energije iz fosilnih goriva do 2050. godine i istovremeno započinje projekat "Južna interkonekcija" kojim će povećati ovisnost o plinu. Hrvatska će u ovaj projekat uložiti 169 miliona eura a Federacija Bosne i Hercegovine više od 100 miliona eura. Federalni političari donijeli su odluku koja vodi u ovisnost od plinskog fosilnog goriva. Umjesto revidiranja propisa koji podržavaju progresivnu dekarbonizaciju energetskog sektora usvojili su zakon o "Južnoj interkonekciji".

Prioriteti energetske efikasnosti svedeni su na poznat plan: novcem poreskih obveznika pojačat će se ovisnost o fosilnom gorivu koje do Hrvatske dolazi preko evropske mreže iz Azerbejdžana, da bi privreda i građani na kraju sami snosili troškove priključka. Na mogućnost korištenja magistralnog voda čekat će se godinama, a upotreba bi morala prestati do 2050. godine koja treba biti kraj ere karbonizacije energetskog sektora.

Ambasada SAD-a tvrdila je da se primjenom projekta "Južna interkonekcija" zemlja  približava transatlantskoj zajednici država i postavlja temelje za okončanje ruske energetske prijetnje BiH. "U današnjem geopolitičkom trenutku ovo je hitno, a izbor je jednostavan ili bi barem trebalo da bude: jeste li zagovornik evroatlantskih integracija ili ste na strani Rusije?" – glasila je poruka Ambasade SAD-a delegatima Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Ambasada SAD-a podržala je izmjene statuta preduzeća "BH-Gas" koje treba da preuzme provođenje projekta na teritoriji Bosne i Hercegovine uprkos insistiranju Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, da projektom upravlja preduzeće koje će biti osnovano u Mostaru.

Za 25 godina moramo prestati koristiti fosilna goriva, a plin, ili gas, koji žele da uvoze u BiH je ništa drugo nego fosilno gorivo. Mi smo se obavezali da ćemo prestati koristiti to gorivo, a oni bi sada gradili infrastrukturu za rješavanje problema koga mi nemamo – kaže Denis Žiško iz Aarhus centra 

S obzirom da fosilni plin čini manje od tri posto ukupnog snabdijevanja energijom u Bosni i Hercegovini, federalni političari osmislili su potez koji nema logiku, upozorava Denis Žiško iz Aarhus centra.

- Za 25 godina moramo prestati koristiti fosilna goriva, a plin, ili gas, koji žele da uvoze u BiH je ništa drugo nego fosilno gorivo. Mi smo se obavezali da ćemo prestati koristiti to gorivo, a oni bi sada gradili infrastrukturu za rješavanje problema koga mi nemamo – kaže Žiško za Novosti. Najveći problem u Federaciji BiH je daljinsko grijanje Sarajeva, ističe naš sagovornik. Graditi novu infrastrukturu da bi se riješio problem diverzifikacije snabdijevanja Sarajeva gasom je gubljenje vremena i novca, upozorava on.

- Rješenje za daljinsko grijanje stoji u obnoljivim izvorima. Umjesto da se ulaže novac za rješenje problema daljinskog grijanja i u razvoj projekata koji već imaju dobru bazu, poput geotermalnog grijanja i koncepta energetske efikasnosti, povećava se rasipanje energije, ulaže se vrijeme i novac u projekat koji će se morati zatvoriti nakon 15 do 20 godina. Bilo kakvo ulaganje u gasnu infrastrukturu, ma koja konekcija da je u pitanju, čisti je nonsens – kaže Žiško.

On podsjeća na slučaj izgradnje Bloka 7 u koji je uloženo 20 miliona KM samo za pripremne radove, a koji još nije ugledao svjetlo dana. Ističe da je BiH odlučila da bude dio Evropske unije, klub koji funkcioniše prema određenim pravilima, a to je dekarbonizacija društva.

- U krajnjoj liniji, postoje podaci da je EU u zadnje dvije godine smanjila potrošnju plina za 18 posto. Kašnjenje u početku dekarbonizacije energetskog sektora bilo je pitanje geopolitike i partikularnih političkih interesa. No, činjenica je da sada intenzivno rade na diverzifikaciji snabdijevanja zbog industrije koja ima izgrađenu infrastrukturu za plin. Odlaganjem dekarbonizacije do 2050. godine Evropska unija dobija na vremenu da pređe s plina na alternativne izvore energije – kaže Žiško, tvrdeći da nema potrebe da se ovisnost o fosilnim gorivima liječi ovisnošću o uvoznom fosilnom gorivu.

Bosanskohercegovački političari prave planove da zatvore rudnike, da zatvore termoelektrane na ugalj i planove da vežu građane za uvozno fosilno gorivo, a zaboravljaju koliko su se dugo opirali dekarbonizaciji, upozorava naš sagovornik. Tvrdi da će biti interesantno vidjeti kako će rudari reagovati, budući da će taj plan ubrzati zatvaranje rudarskih radnih mjesta.

- Razlog energetske krize je drastičan rast cijena plina, a američki ambasador koji zagovara Južnu interkonekciju ne daje garancije da će to biti najjeftinije gorivo, prvenstveno zato što je poznato da je LNG skuplji od plina koji trenutno koristimo – opominje Žiško. Populizam u službi geopolitike koji će bosanskohercegovački i hrvatski građani skupo platiti dovest će do toga da se u mjere energetske efikasnosti i u smanjivanje rasipanja energije neće ulagati, da će sve proći bez subvencija građanima za fotonaponske elektrane i ugradnju toplotnih pumpi i u obnovljive izvore energije, tvrdi naš sagovornik.

- Treba da shvatimo da se ne mora spaliti fosilno gorivo da bi se dobila električna energija. Vrijeme je da izađemo iz pećina i prestanemo razmišljati kao pećinski ljudi – ističe Žiško.

Činjenica da BiH trenutno izvozi 30 posto proizvedene električne energije govori da je problem samo politika koja želi da zadrži monopol nad električnom i toplotnom energijom.

 - Imamo problem s novcem za ulaganja u nove proizvodne kapacitete jer privreda kao i građani čekaju legislativu koja će im pomoći da počnu proizvoditi svoju energiju u skladu s mjerama energetske efikanosti – zaključuje Žiško.

Glasanje u federalnom parlamentu o projektu "Južne interkonekcije" komentarisali su predsjednik hrvatske vlade i države, Andrej Plenković i Zoran Milanović.

- Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju i plinovod od 70 kilometara, mi smo opredijeljeni da to učinimo – rekao je Plenković. On ističe da Hrvatska trenutno ulaže 570 miliona eura u svoju infrastrukturu. "Želimo iskoristiti činjenicu da je Hrvatska donijela dalekosežnu odluku da na Krku imamo terminale ukapljenog plina i dižemo mu kapacitet. Ovo govorim da javnost u BiH razumije, a da bi godišnje trebalo 2,8 milijardi kubika da sve funkcionira. Trenutni kapacitet je 1,6 milijardi. Naše je logika solidarna i želimo pomoći svima u okruženju. Želimo da se ti plinovodi grade i prema BiH. Naš je strateški interes da se to realizira", rekao je Plenković. Hrvatski premijer nije krio razočarenje nepoštovanjem uslova Dragana Čovića time što će projekat realizovati "BH-Gas". "Pozicija koju mi imamo je ta da struktura kompanije u BiH bude takva da budu zastupljeni Hrvati, i tu nema dileme. Vjerujem da će se naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima" – rekao je Plenković.

Milanović je tvrdio da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini nameću rješenja koja su protivna njihovoj volji i njihovim interesima. Sve dok strani birokrati nameću zakone BiH i upravljaju državom kao svojom privatnom gubernijom, stvarni interesi konstitutivnih naroda, posebno Hrvata, bit će gaženi, tvrdi Milanović. "Posve je opravdan zahtjev Hrvata u BiH da dobiju mogućnost i pravo upravljanja plinovodom koji će prolaziti kroz područja BiH naseljena uglavnom Hrvatima. Njihov je interes za takvo rješenje razumljiv i legitiman, kao konstitutivan narod sami sigurno najbolje znaju zašto im je to važno. Hrvati tamo žive i rade i ostat će živjeti i raditi. Ali, zašto je privremenim birokratima, koji dolaze i odlaze iz BiH, važno da Hrvatima otmu pravo upravljanja vlastitim resursima, e to nije ni razumljivo, ni legitimno, a još manje je jasno za čiji interes to čine" – rekao je Milanović.

Posmatranje javnih preduzeća kao stranačkog i nacionalnog plijena, kako to vide bosanskohercegovački i hrvatski političari, gurnulo je Federaciju Bosne i Hercegovine u još dublju plutokratiju i još čvršći zagrljaj kronizma. Na društvu je sada da razjasni da li su te bolesti ovisnosti gore i od ovisnosti od fosilnih goriva.