Osamu Tezuka: Ayako (preveo Nikola Pezić, Fibra, Zagreb, 2021.)
Zagrebačka Naklada Fibra na hrvatskom jeziku već godinama sustavno objavljuje i povijesno najznačajnije, formativno presudne naslove japanskog stripa iliti mange, i to tako što zadržava suštinu izvornog prijeloma i karakterističnog načina čitanja, tzv. "od kraja do početka" (isprva začudnog, a zatim posve ravnopravnog zapadnjačkom "slijeva nadesno"). Prije pojave danas nezaobilazne Fibre, u domaćem prijevodnom strip-izdavaštvu japanska tradicija, kao jedna od nekoliko svjetski najvažnijih (uz francusko-belgijsku i sjevernoameričku, a danas bismo joj morali priključiti i južnoameričku) nije bila permanentno prisutna, nego su se fragmenti mangi pojavljivali sporadično. Zato je više nego logično što je Fibra posebnu pozornost posvetila prevođenju opusa Osamua Tezuke (1928. – 1989.), u domovini poznatog "oca" (ili "boga") mange, odnosno umjetnika koji mangu samu po sebi možda nije izmislio, ali je odigrao presudnu ulogu u modernizaciji toga medija. Prošlog ljeta je na hrvatskom u jednoj knjizi objelodanjena "Ayako", Tezukina manga-trilogija iz 1972. godine; posrijedi je porodična drama smještena u neposredno poslijeratno razdoblje (tada još itekako traumatično za cijeli Japan), potresna i razorna do razine kojom bi se rado podičio i sam Yasujiro Ozu, sporogorući filmski majstor toga žanra. Mračna priča o postupnom propadanju velike zemljoposjedničke obitelji, nekoć dobrostojeće, čiji se moralni rasap preklapa s poratnim vojnim urotama, jest uznemirujući podsjetnik na pogubnost grčevitog držanja za istrošene, ishlapjele običaje i načine, kao i društvene strukture prošlosti, neprimjenjive na nadolazeće vrijeme i promjene. Iščekivanje raspojasanog vrtloga povijesti u narativnim je umjetnostima rijetko kada bilo tako nezamjenjivo kao u mangi "Ayako".
Keiji Nakazawa: Bosonogi Gen (prevela Tamara Jambrišak, Fibra, Zagreb, 2013./'15.)
Nakazawa Keiji (1939. – 2012.) bio je autor mangi nešto mlađi od Tezuke, no poetski i svjetonazorski pripadnik iste generacije modernizatora japanskog stripa. Svoje životno djelo, serijal "Bosonogi Gen", koji je Fibra objavila u četiri crtana romana, počeo je stvarati iste godine kad je Tezuka "lansirao" "Ayako". Nakazawa je kao šestogodišnji dječak preživio eksploziju američke atomske bombe u Hiroshimi, u kojoj mu je poginula sva obitelj osim majke, koja je od posljedica radijacije umrla 1966. "Bosonogi Gen" je umjetnička transpozicija životnog iskustva prema kojem bi umjetnost, navodno, trebala ostati nijema, no Nakazawa nije mogao čekati sud povijesti da bi iscrtao i ispisao bol što mu je nagrizala dušu kao smrtonosni valovi kosti njegove majke. "Bosonogi Gen" je sirovo, oporo i skoro neizdrživo stvarno ispripovijedana priča čiji proturatni smisao odgovara sadašnjosti uvjerljivo poput malo čega drugog u svoj ostaloj umjetnosti; pritom je jedna od najtrajnijih vrijednosti Nakazawinog remek-djela sposobnost njegovog crteža da podjednako plastično prenosi i radost i patnju, i posvemašnje usmrćivanje i nezadrživo ponovno rađanje. Čitati, čitati, čitati!
Jiro Taniguchi: Čovjek iz tundre (preveo Nikola Pezić, Fibra, Zagreb, 2021.)
Završit ćemo u vedrijem tonu, mangom koja na samo sebi svojstven način miješa mitsko i zbiljsko, varirajući jednu od omiljenih tema svog autora, Jiroa Taniguchija (1947. – 2017.): onu o suštinskom prožimanju sićušnog čovjeka i gorostasne, nemjerljive, katkad naoko zastrašujuće, no uvijek zadivljujuće prirode s kojom je taj umjetnik imao posve osoban, gotovo strastven odnos. Već se jednom pojavio u našim strip-preporukama sa svojim epskim serijalom "Vrh bogova", o legendarnom prvom, možda uspjelom, a možda i ne, pokušaju osvajanja Mount Everesta i vrhunca Himalaja, a sada se na tome tragu vraća s "Čovjekom iz tundre", mangom koju će rado čitati svi koji su, primjerice, voljeli "sovjetski" film Akire Kurosawe, nezaboravnu pustolovnu dramu "Dersu Uzala" (1975.), iz čijih prizora izbija nepatvorena ljudskost jedinstva s prirodom jednako kao što se zrcali u Taniguchijevom monolitnom crtežu, kristalno jasnom u svojoj ravnoteži detalja s cjelinom stripa. Poput planine na koju se, neovisno o ishodu, jednostavno želimo pokušati popeti.
