Novosti

Svijet

Zeleno, ne volimo zeleno

U sudaru ekonomije, svedene na stope rasta BDP-a i dobit, i ekologije, ponovo će, po svemu sudeći, izgubiti ekologija. EU je po ekološkim standardima i želji da provede zelenu tranziciju bio globalna perjanica, a sada se od toga ubrzano odustaje

Large internacionala  pono%c5%a0

Presušeno Jablaničko jezero (ilustrativna fotografija) (foto Armin Durgut/PIXSELL)

U sudaru ekonomije, svedene na stope rasta BDP-a i dobit, i ekologije, ponovo će, po svemu sudeći, izgubiti ekologija. EU je po ekološkim standardima i želji da provede zelenu tranziciju bio globalna perjanica, a sada se od toga ubrzano odustaje.

Čelnici najveće europarlamentarne grupacije, Europske pučke stranke, sastali su se u Berlinu i zaključili da će poticanje posrnule ekonomije biti lakše ukinuli se već usvojeni ciljevi o obnovljivim izborima energije.

Njemački CDU, najutjecajniji član EPP-a, vjerojatno će nakon izbora u veljači ponovo preuzeti vlast pa plan treba shvatiti ozbiljno, a zajedno s njim EPP namjerava EU preoblikovati odlučnim, ambicioznim i sveobuhvatnim planom deregulacije, što bi u ovom slučaju moglo značiti "profit i ekonomski rast njima, a smeće i klimatske promjene svima".

U praksi bi to moglo značiti stavljane na stranu, najmanje dvije godine, pravila EU-a o korporativnom izvještavanju o održivosti koja obuhvaćaju i, primjerice, podatke o ugljičnom dioksidu. Konkretno, carina EU-a na uvoz ugljičnog dioksida trebala bi pogoditi uvoznike prljavog čelika i cementa, trebala bi stupiti na snagu sljedeće godine, a kritizirana je zbog pretjerane birokratiziranosti.

Europski pučani smatraju da taj propis treba ograničiti na tvrtke s više od tisuću zaposlenih. EPP smatra i da postizanje klimatskih ciljeva EU-a (smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto u usporedbi s 1990. do kraja desetljeća i neto nula do sredine stoljeća) ne smije rezultirati deindustrijalizacijom i kočenjem ekonomskog rasta.

Prvi čovjek EPP-ove politike zaštite okoliša i europarlamentarac Peter Liese ustvrdio je da EU treba pametnije osmišljenu klimatsku politiku, a zaključio je i da cilj o povećanju temperature od 1,5 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsku razinu više nije ostvariv.

EPP navodi da europske tvrtke plaćaju struju dva do tri puta, a plin i do pet puta više od konkurencije, a čini se da je, u njihovim očima, glavni razlog za to briga za zaštitu okoliša i usporavanje klimatskih promjena.

A kad smo već kod promjena, ta promjena nije neočekivana. U Bijelu kuću upravo je ušao novi stanar koji za klimatske promjene ne mari, pa se EPP brzo prilagodio novom gazdi. Zaštiti okoliša dobro se u EU-u ne piše ni na lokalnoj razini, u ovom slučaju austrijskoj.

Vjerojatni budući austrijski kancelar iz krajnje desne Slobodarske stranke Herbert Kickl najavio je kraj "klimatskog komunizma", a Bruxelles bi trebao ući u fazi "samorefleksije" i njome zamijeniti "samoveličanje", sve u interesu ekonomskog razvoja.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Svijet

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više