Prije nekoliko dana profesorica epidemiologije na američkom Sveučilištu George Mason Amira Roess izjavila je za Business Insider da bi pretjerani strah oko koronavirusa mogao izazvati dramatično negativne društvene posljedice. ‘S jedne strane postoji širenje zarazne bolesti, a s druge širenje panike. Te dvije stvari imaju vrlo različite mehanizme’, poručila je. Počekom minulog tjedna u Hrvatskoj su zabilježena prva dva slučaja koronavirusa. Paralelno s time, po uzoru na neke druge svjetske države, u medijima se mogu čuti prvi pozivi na zatvaranje granica i zabrane letova iz zemalja u kojima je detektiran virus. Pojedini mediji obavještavaju o pražnjenju polica iz trgovina i nestašicama zaštitnih maski, dok u isto vrijeme senzacionalističkim napisima stimuliraju masovnu kupnju pokrivala za lice. Na nekim se portalima vrte prijeteći brojčanici koji iz minute u minutu registriraju broj zaraženih i umrlih, a u biranim tiskovinama na naslovnicama se masnim slovima konstatira: ‘Virus je među nama’.
Navedeni primjeri zasad nisu prešli u pravilo ili presliku društvenih mreža na kojima se zadnjih tjedana viralno šire informacije o stotinama tisuća mrtvih, masovnim grobnicama u Kini i posljedičnom brisanju dvije trećine svjetske populacije s lica zemlje. U narednim danima pokazat će se i razina pripremljenosti javno-zdravstvenog sustava u Hrvatskoj na, izvjesno je, puno veće količine slučajeva od onih koji su dosad poznati.
Reagirajući na bespotrebno širenje histerije, prvu odmjerenu prognozu u hrvatskom javnom prostoru dao je prije nekoliko dana znanstvenik Ivan Đikić. ‘Svaki virus ima ciklus trajanja. Kad se pojavi, oboli mnogo ljudi, no s vremenom sam nestane. Koliko će trajati, ovisi o broju ljudi koji su ga preboljeli i koji se mogu inficirati. Tako će biti i s koronavirusom’, izjavio je Đikić, koji je pozvao na smirivanje pretjeranih zaključaka oko tog virusa. Sličan komentar dala je i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ Alemka Markotić, tvrdeći da razumije uplašenost zbog novog virusa jer još ima određenih nepoznanica, ali da se ovaj virus u načinu prijenosa i dinamici ponaša slično kao gripa, koja ima nešto niži postotak smrtnosti od jedan posto.
Prvi zaraženi pojedinac od koronavirusa u Hrvatskoj zabilježen je u trenutku kad je na globalnoj razini identificirano skoro 80 tisuća slučajeva. Od navedene brojke preminulo je 2628 ljudi, a od tog broja njih 35 umrlo je izvan Kine. Prema općim statističkim podacima, radi se o postotku smrtnosti od otprilike dva posto. Ponešto detaljnije statistike govore da je riječ o virusu koji najvećim dijelom zahvaća najstariju populaciju, najčešće ljude s postojećim zdravstvenim problemima i slabijim imunološkim sustavom. Više od 80 posto preminulih starije su i teško bolesne osobe. Ne postoji nijedan slučaj smrtnosti u populaciji mlađoj od 10 godina. Do 40 godina smrtnost je manja od 0,5 posto, dok je za dobnu granicu od 50 do 59 godina zabilježeno 3,6 posto takvih slučajeva. Tek od 60 godina postotak se značajno povećava: do 69 godine smrtnost je osam posto, a od 70 do 79 umire 14 posto ljudi. U većini slučajeva, a riječ je o više od 80 posto zaraženih, pacijenti imaju simptome na razini gripe od kojih su se najvećim dijelom izliječili.
Prema procjenama stručnjaka, virus bi se u narednim mjesecima po svijetu mogao proširiti u razmjerima sezonskih gripa, a nadležne globalne institucije apeliraju na međunarodnu suradnju i proces izrade cjepiva, uz pozivanje na spremnost nacionalnih zdravstvenih sustava na pravodobne reakcije, poput hospitalizacije pacijenata kod kojih se razvijaju ozbiljne komplikacije. Kao najefikasnije metode stanovništvu se preporučuju opće higijenske upute, poput temeljitog pranja ruku i izbjegavanja velikih skupova. I rješenja su, uz opravdano postojanje dodatnog opreza, gotovo identična suočavanju s gripom.
Suprotno tome, sve metode koje se induciraju s medijskih i političkih platformi te društvenih mreža o zabranama protoka ljudi i roba, zatvaranju granica, strogim karantenama za ljude za koje postoji sumnja da su bili u doticaju sa zaraženima, pokazale su se neefikasnima. Dapače, riječ je o mjerama koje su dosad imale razne socioekonomske kontraefekte, a u budućnosti bi mogle još više pogoršati stvar. Prema relevantnim znanstvenim analizama koje su provođene zadnjih 10 godina, ne postoje dokazi da prometne blokade i karantene zauzdavaju širenje respiratornih virusa.
Studije koje su proučavale efekte stopiranja zračnog prometa po izbijanju virusa H1N1, obične gripe ili ebole 2014. godine, pokazale su da su efekti kratkoročni, ako ih uopće ima. Jedna britanska metaanaliza 23 različite studije utjecaja putnih zabrana na širenje gripe pokazala je da efekti ne prelaze tri posto, ali samo na određeno vrijeme. Do gotovo identičnih rezultata znanstvenici su došli analizom prometnih blokada povodom širenja ebole prije desetak godina. Navedene zabrane, k tome, ugrožavaju globalno zdravlje na brojne druge načine.
Restrikcije na putovanja i trgovinu mogu dovesti do teških ekonomskih posljedica za uključene zemlje. Osim udara na BDP, jedna od brojnih nuspojava jest i destimuliranje država da, suočene s negativnim ekonomskim posljedicama, transparentno otkrivaju prave razmjere potencijalnih epidemija Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Takve odluke, k tome, otežavaju međunarodnoj zajednici i stručnjacima da dosegnu siromašnije zemlje sa slabijim zdravstvenim sustavima. ‘Ograničenja putovanja mogu nanijeti više štete nego koristi ometanjem razmjene informacija, medicinskih lanaca opskrbe i štete ekonomiji’, poručio je prije nekoliko dana Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, koja se iz ovih razloga javno usprotivila blokiranju putovanja i protoka robe.
O negativnim posljedicama karantena svjetski mediji izvještavaju na gotovo svakodnevnoj razini. Najupečatljiviji primjer odnosi se na odluku japanske vlade o zabrani napuštanja kruzera Diamond Princess. Još za vrijeme trajanja ove mjere, pojedini liječnici javno su upozoravali da bi karantena mogla generirati aktivni prijenos na ljude koji dotad nisu bili zaraženi. Njihove pretpostavke pokazale su se istinitima. Karantena koja je uspostavljena brzopleto i bez suvislog plana uzrokovala je širenje virusa umjesto njegovog suzbijanja. Dapače, provođenje takvih mjera, arbitrarno i bez znanstvenih podloga, neki su stručnjaci nazvali direktnim kršenjem etičkih postulata struke i ljudskih prava zatvorenih ljudi. Rasizam prema ljudima azijskog porijekla u brojnim zemljama dodatna je posljedica dezinformacija koje se obilato šire po svijetu putem medija i društvenih mreža.
U kontekstu Hrvatske, ovisno o daljnjim informacijama i potencijalnom širenju virusa, u ljetnim mjesecima bi se mogla testirati krhkost ekonomije značajno ovisne o uslužnoj djelatnosti. Kao i u slučaju pojedinih zemalja u kojima su dosad zabilježeni slučajevi koronavirusa, Hrvatska ima izravni udio turizma u BDP-u od oko 12 posto. Ostvare li se prognoze o višemjesečnom trajanju ovog zdravstvenog problema, izvjestan je dramatičan utjecaj na turističku sezonu i robne razmjene te potencijalni pad BDP-a za jedan posto. To će, dobrim dijelom, ovisiti i o povećanju histerije i dezinformacija te posljedičnim nerazboritim političkim odlukama u zemljama koje smjeraju zabranama i blokadama.
Što se tiče cjepiva, prema procjenama pojedinih svjetskih stručnjaka, ono bi se na tržištu moglo pojaviti za nekoliko mjeseci. Neki su američki znanstvenici skloni scenariju u kojem će razvoj cjepiva doći prekasno, nakon što se virus suzbije prirodnim putem. Profesor Jason Schwartz iz Škole javnog zdravlja u Yaleu izjavio je prije nekoliko dana da je po pitanju cjepiva pravi problem komercijalna logika znanstvenih istraživanja, koja rijetko dobivaju novac ako cjepiva ne donose zaradu. ‘Da nismo zaustavili istraživački program cjepiva za SARS, danas bismo imali puno više temeljnog rada za primjenu na ovaj novi, usko povezani virus’, rekao je, dodajući da su, kao i kod ebole, financiranje američke vlade i istraživanja farmaceutske industrije stopirana kad se uklonio osjećaj hitnosti. ‘Neka vrlo rana istraživanja završila su na polici jer je ta epidemija završila prije nego što se cjepivo trebalo agresivno razviti’, izjavio je Schwartz.
