Grupa autora: 27. Slavonski biennale – Slika kao virus (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek)
U jednom od svojih impozantnijih izdanja, 27. Slavonski biennale reagirao je na vrijeme konceptom koji sveprisutnu sliku tretira kao virus. Od prvog izdanja Slavonskog biennala održanog daleke i značajne 1968. pa do danas manifestacija je prolazila kroz društvene i državne promjene, ali i nadilazila svoj lokalni karakter. Upravo je ovo pandemijsko izdanje nekako svjetsko. Na izložbi je moguće vidjeti radove 35 autora i autorica s različitim suradničkim radovima, među kojima izdvajamo Subotičanku i nekadašnju zagrebačku studenticu Leu Vidaković, mladog fotografa Denisa Butorca, ali i cijeli niz već afirmiranih umjetnika poput Gilda Bavčevića i Tanje Vujasinović, Tonija Meštrovića, Ane Mušćet, Luane Lojić, Duške Boban, Kristine Marić, Tarwuka i brojnih drugih koji vode kroz mrežu isprepletenih radova. Izložba je otvorena do kraja veljače i obvezno je posjetite ukoliko budete u tom dijelu Hrvatske. Za sve one koji neće putovati predlažemo da potražite neke od vodstava online. Sve pohvale kustosici Valentini Radoš, žiriju i umjetnicima.
Viktor Popović: Bez naziva (Arhiv ST3: Sadržaj) (Filozofski fakultet i Galerija Kula, Split)
Druga preporuka vodi nas u Split. Dvije umjetničke intervencije splitskog umjetnika Viktora Popovića povezuju dva urbana kompleksa: Split 3 i Dioklecijanovu palaču. Prva intervencija realizirana je na fasadi Filozofskog fakulteta u Splitu, dok je druga smještena u Galeriji Kula. Umjetnik, koji je u svojim radovima već problematizirao urbanističko i arhitektonsko nasljeđe s kraja šezdesetih i sedamdesetih godina, vraća se u svoj Split 3, gdje u javnom prostoru na zgradi Filozofskog ispisuje tekst: "Grad je akt (čin) volje i mora biti sve više predmet svjesnog napora oblikovanja i preokupacija najsvjesnijih i najinteligentnijih snaga u društvenoj zajednici." U Galeriji Kula umjetnik izlaže fotografije Zvonimira Buljevića koje dokumentiraju izgradnju četvrti Split 3 i time podcrtava važnost zaštite pomno osmišljenih i definiranih urbanističkih cjelina, što u Splitu 3 u posljednja tri desetljeća nedostaje.
Bojan Mrđenović: Priroda, kemija i društvo (MSU, Zagreb)
Svoj višegodišnji umjetnički i istraživački rad fotograf Bojan Mrđenović predstavio je na izložbi "Priroda, kemija i društvo" u produkciji kustoskog kolektiva BLOK i u sklopu njihovog programa "Umjetnici za kvart". Za polazište svog rada autor je uzeo tvornicu mineralnih gnojiva Petrokemija putem čije naizgled linearno osmišljene povijesti priča o njezinom nastanku, radničkoj borbi, socijalističkoj izgradnji, kapitalizmu na periferiji, ekologiji, ali i konačnoj "kapitulaciji" koja je utjecala na širu društvenu zajednicu i prirodni okoliš. Autor je odlučio svoje i arhivske fotografije tretirati ravnopravno, a cijeli postav uspješno je uobličila Ivana Borovnjak iz kolektiva Oaza. Iako se čini da je postav linearno osmišljen, ravnopravni tretman umjetnikovih i arhivskih fotografija omogućava različita tumačenja autorskih odluka i komentara, počevši od Drugog svjetskog rata i partizanskog zauzimanja bušotine na Gojlu sve do kapitulacije radničke Petrokemije i njezine privatizacije.
