Otkako je u srpnju 2017. počeo s emitiranjem na internetskoj adresi www.vedriradio.hr, pitomački Vedri radio ne prestaje vedriti, pa svakodnevno s podravskih širina šalje samo dobre vibracije, iako ponekad govori i o gorkim temama. Prvi je to internetski radio u Hrvatskoj čiji je program namijenjen nacionalnim manjinama i svima onima koji žele više doznati o životu, običajima, kulturi, baštini i problemima ovdašnjih manjinskih zajednica. Kako bi teme koje ih se tiču bile više zastupljene na medijskoj sceni i s ciljem da se jednom dobije i ‘prava’ nacionalna radijska frekvencija koju će slušati i oni koji nemaju pristup internetu, Vedri radio je pokrenula tridesetjednogodišnja ekonomistica Vedrana Šajn, Romkinja iz Pitomače. Program Vedrog radija emitira se od ponedjeljka do petka od 8 do 20 te subotom od 10 do 22 sata; nedjeljom nema programa, jer je Vedrana radijska urednica, novinarka i voditeljica, pa joj ne treba toliko odmora koliko vremena da ‘pokrije’ sve festivale, smotre i druženja što ih manjinske udruge nerijetko organiziraju upravo tim danom. K tomu, obožava terenski rad, a i sama uživa u programima koje posjećuje, te tako doista spaja ugodno s korisnim, odnosno snimanjem razgovora i reportaža zanimljivih slušateljima raznolikoga programa koji nastoji kreirati i ponuditi.
Sedam je godina volontirala u Udruzi Roma Lovara u Bjelovaru otkud joj potječe majka, a bila je i predsjednica Centra za savjetovanje i prosvjetu mladih. Kroz te je aktivnosti upoznala različite romske skupine te se suočila s brojnim problemima na koje ta manjina nailazi u svakodnevnom životu, među kojima su predrasude i diskriminacija. I sama se, kaže, s time susretala kao virovitička srednjoškolka i riječka studentica, ali i kada se kao žena Romkinja upustila u poduzetničke vode pa pokrenula vlastiti posao. - Rođena sam u romskoj obitelji u kojoj sam i odgajana kao Romkinja: to je nešto što te obilježi za cijeli život, dobiješ pečat koji te prati kamogod ideš. Bilo je tu svega, ali sam se uvijek znala nositi s time da sam drugačija i posebna, pa i sada kada mnogi misle da kao žena ne mogu sama spojiti miksetu ili odraditi kakav drugi posao. Pitaju me često i zašto ističem da sam Romkinja u sredini u kojoj Romi žive, ali se ne žele tako deklarirati. Moja je misija upravo to: razbijati stereotipe i predrasude. U Pitomači živi znatan broj Roma, ali ih se tek četvero na popisu stanovništva 2011. tako izjasnilo, pa ih službeno gotovo nema. Ali nije važan papir, važna je kultura i sve ono što pojedinca veže uz njegovu nacionalnu skupinu. Dok sam volontirala u Udruzi Lovara bilo je pomaka. Mnogim smo roditeljima uspjeli objasniti koliko je školovanje potrebno njihovoj djeci i da ništa od romskog identiteta neće izgubiti ako se kroz stjecanje obrazovanja pokušaju integrirati u društvo. Svakog se dana trudim upoznati ljude s naoko malim stvarima iz života naše zajednice, što im je do jučer možda bilo nepoznato ali zapravo je jako važno. Uvjerena sam da emisijama u kojima otvoreno razgovaramo o tim stvarima možemo nešto postići i od toga neću odustati, jer sam dosad upoznala puno djece koja se trude, rade i žele učiti – kaže Vedrana.Reakcije slušatelja isprva su je iznenađivale: javljali su se iz svih krajeva Hrvatske, a bilo je i poziva iz Bosne i Hercegovine, Italije, Njemačke i Danske. Inače, prva radijska emisiju na romskom jeziku u svijetu emitirana je 1986. s Kosova; redovito je bila na programu do tamošnjih sukoba, a ponovno se emitira od 2003. godine. U početku je trajala svega 20 minuta i emitirala se jednom tjedno, a danas kosovski Romi mogu uživati u dvije tjedne radijske emisije i jednoj svakodnevnoj, jednosatnoj. Isto tako, na Radio Beogradu 1 Radio televizije Srbije svakoga se dana emitira 40-minutna ‘Romano Them’. Vijesti na romskom povremeno emitira više lokalnih radio stanica u Srbiji, Makedoniji i Vojvodini, a program na romskom ima i Radio Romano iz Švedske, koji se može slušati i internetskim putem. Prije nego što je počela razvijati ideju o svom radiju, Vedrana je na lokalnom Pitomom radiju bila zaposlena u programu namijenjenom manjinama. To joj je, ističe, bilo odlično iskustvo i dobar temelj za ono što danas radi. Nažalost, u programima tog radija, kao i Vedroga danas, romskim se jezikom izgovaraju samo pozdravi i po par kurtoaznih rečenica u posebnim prigodama.
- Romski jezik ima jako puno narječja. Kako se međusobno ne razumijemo dovoljno dobro, javno je najlakše i najbolje pričati hrvatski. Za sebe kažem da sam dijete iz miješanog braka, jer je mama je iz romske skupine Lovara, a tata iz pitomačkih Kaderaša. Znam narječja jednih i drugih: ona se možda tek neznatno razlikuju, ali ipak ne toliko da ih se ne usuđujem koristiti na radiju. Jako malo mladih zna pravilno govoriti romski i to je problem koji se ne može riješiti preko noći ili običnim radijskim emisijama – objašnjava Vedrana. Vedri radio nastoji ostvariti suradnju sa svim manjinskim zajednicama koje žive u Hrvatskoj, njih dvadeset i dvije, kako bi svoje slušatelje informirao o aktivnostima njihovih vijeća, udruga i kulturno-umjetničkih društava. Šajn smatra da su manjine bogatstvo o kojemu bi se svakodnevno moglo govoriti, no počesto joj ipak nije lako doći do originalne etno-glazbe kojom ‘garnira’ priloge. Ipak, u suradnji s manjinskim udrugama pomalo stvara vlastitu fonoteku, pri čemu posebno ističe odnose sa srpskom zajednicom u Hrvatskoj.
- Dosta su susretljivi i vole razgovarati; osim toga, svaki Prosvjetin pododbor ima nešto što ga čini specifičnim, drugačijim od drugih. Dobra je suradnja i s Česima iz Virovitice i Bjelovara – ističe Vedrana.Prva godina rada Vedrog radija obilježena je Festivalom nacionalnih manjina u Pitomači, gdje su se okupili predstavnici svih nacionalnih manjina Virovitičko-podravske županije, udruge iz drugih sredina te brojni ugledni gosti i uzvanici, među kojima je bio saborski zastupnik Veljko Kajtazi. Bilo je šareno, veselo i zanimljivo, tumači nam Vedrana, kojoj je posebno drago što su se organizaciji i pokroviteljstvu nad spomenutom manifestacijom pridružile lokalne vlasti i pitomačka Turistička zajednica. U prizemlju studija Vedrog radija, smještenog u Ulici Ljudevita Gaja 42a, postavljena je romska etno-zbirka i izloženo nešto knjiga na romskim narječjima. U istom se prostoru održavaju dječje igraonice tijekom kojih Vedrana i Emanuela Đurđević iz Prvog integracijskog dječjeg vrtića u Bjelovaru te volonterka Romske kuće u Maglenči, mališanima čitaju priče o romskoj etničkoj zajednici i to bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Cilj je, kaže Vedrana, promovirati zajedništvo među djecom, bez predrasuda.Ovog je mjeseca ondje upriličeno i blagdansko druženje, na kojem su članovi virovitičkog pododbora Prosvjete, novogradačke Demokratske zajednice Mađara, kladarskih Čuvarica kulturne baštine i Romske kuće Maglenča predstavili tradicionalne božićne običaje svojih manjinskih zajednica.
