Na romskom memorijalnom groblju kraj Romskog memorijalnog centra Uštica održana je 2. avgusta u organizaciji Saveza Roma u RH Kali Sara komemoracija povodom Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripena.

U svom govoru saborski zastupnik Veljko Kajtazi podsjetio je da je 2. avgust uzet kao dan sjećanja na romske žrtva genocida jer je u noći s 2. na 3. avgusta 1944. u konclogoru Auschwitz-Birkenau posljednja grupa od 2.897 Roma odvedena u plinske komore i pobijena.

- Radilo se o ženama, djeci i starijim osobama. Upravo zato se na današnji dan na evropskoj i svjetskoj razini prisjećamo svih romskih žrtva Drugog svjetskog rata. Samudaripen je odnio živote stotina tisuća Roma diljem Evrope, romska zajednica pretrpjela je nezamislive patnje, a naše stradanje desetljećima je bilo u sjeni drugih povijesnih događaja. Drago mi je da to više nije tako i da se riječ Samudaripen kojom obilježavamo stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu sve češće čuje - rekao je Kajtazi.

Nacistički režim, ali i režim NDH vođen ideologijom rasne čistoće i nadmoći, sustavno je progonio, deportirao i ubijao Rome, koji su s nekim drugim manjinskim skupinama bili označeni kao nepoželjni i podvrgnuti brutalnoj represiji u konclogorima kao što su Auschwitz, Treblinka i u mnogim drugim mjestima nezamislivih strahota. Samo u Jasenovcu stradalo je 16.173 Roma, od toga 5.608 djece i 4.877 žena, naveo je Kajtazi.

Nedugo nakon dolaska na vlast, ustaše su u NDH donijeli rasne zakone, a onda i odluku o popisivanju Roma. Iako je i ranije bilo njihovih likvidacija, sustavni progon počinje odlukom od 19. maja 1942. o okupljanju svih Roma, koji su do kraja jula te godine pohapšeni i deportirani u Jasenovac.

- Romi nisu bili bilježeni pojedinačno, već je navođen podatak o pristiglim vagonima, radili su najteže poslove i bili jako slabo hranjeni, tako da većina nije izdržala više od deset dana. Likvidacije su vršene nožem, toljagom i maljevima, pa na području Uštice postoji 21 masovna grobnica - rekao je Kajtazi.

- Sjećanje na njih trajna je obaveza Roma u Hrvatskoj, ali i naših institucija. To je bitno iz dva razloga. Više nemamo preživjelih Roma koji mogu svjedočiti što se ovdje dogodilo, a drugi razlog je taj da se stradanja u Drugom svjetskom ratu ponovno koriste u dnevnopolitičke svrhe i to od onih koji svoje loše upravljanje prikrivaju temama iz prošlosti. Zato je jedini način borbe protiv zaborava ono što mi činimo, dostojno komemoriranje i suočavanje s prošlošću s imenima svih poznatih romskih žrtava, u čemu smo imali suradnju s gradskim vlastima Novske, Općine Jasenovac i JUSP-a Jasenovac te u odnosu na stanje od prije 12 godina promijenili situaciju nabolje - istaknuo je Kajtazi.

Stradanja Roma u NDH bila su rezultat sustavne zakonske i ideološke politike režima. Naglasio je da povijest čine i individualne sudbine onih koji su bili žrtve mržnje te da njihova žrtva i patnja moraju biti dio kolektivnog sjećanja.

- Zato sjećanje na romske žrtve genocida ima poseban značaj u današnjem svijetu, u vremenu kad svjedočimo porastu netolerancije, rasizma, ksenofobije i negiranju genocida, pa se trebamo podsjetiti na posljedice takvih ideologija i pozvati na aktivnu borbu protiv svih oblika diskriminacije te na izgradnju društva u kojem se poštuju ljudska prava i dostojanstvo svakog pojedinca - rekao je i podsjetio da se Romi u cijeloj Evropi, pa i u Hrvatskoj, suočavaju s izazovima diskriminacije i marginalizacije, uključivši i odvojena romska naselja koja su podrazvijena u odnosu na druge dijelove općina ili gradova.

Situacija u kojoj se Romi nalaze do danas je predmet pažnje brojnih međunarodnih aktera. Odbor za ljudska prava UN-a na svojoj je sjednici prošlog mjeseca govorio o segregaciji Roma, uključivši i onu u obrazovnom sustavu.

- Naglašava se i diskriminacija i govor mržnje prema srpskoj i romskoj manjini, ali i nekim drugim grupama, čemu se aktivno i kontinuiramo moramo suprotstavljati kao pojedinci ili društvena zajednica - kazao je Kajtazi.

- Sjećanje na romske žrtve i genocid mora nas potaknuti na aktivnu borbu protiv svih oblika nepravdi. Neka nas sjećanja na te žrtve vode u našim naporima da stvaramo bolje i pravednije društvo. Neka njihova patnja nikad ne bude zaboravljena, a njihova sudbina neka nas sve inspirira u borbi za pravu i jednakost - zaključio je Kajtazi.

Odavanju počasti, polaganju vijenaca i svečanom programu uz bogatu kulturnu komponentu prisustvovali su predstavnici lokalnih i državnih vlasti, državnih i javnih institucija, zastupnika i manjinskih predstavnika, među kojima je bio i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, antifašista i diplomatskog kora, među kojima i Srbije, te nekoliko stotina pripadnika i predstavnika romske zajednice iz Hrvatske i brojnih zemalja Evrope.

Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.