Romska zajednica u Hrvatskoj, u Uštici kod Jasenovca, po 12. put komemoracijom je obilježila Samudaripen – Dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu. Skup je upriličen na Romskom memorijalnom centru u organizaciji Saveza Roma u Hrvatskoj Kali Sara, u suradnji s predsjednikom Organizacijskog odbora, saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem te Vijećima romske nacionalne manjine.
Uz poruku skupa da stradanja treba obilježavati kako se nikada ne bi ponovila, zastupnik Kajtazi je naglasio da se 2. avgusta "prisjećamo svih romskih žrtava genocida na teritoriju Europe kojega su počinili nacisti i njihovi kolaboracionisti, što je rezultiralo stradanjem pola miliona Roma".
- Romi u Jasenovcu, ali i ovdje u Uštici, bili su posebno nehumano tretirani i ubijani, rekao je i podsjetio da je u Jasenovcu pobijeno više Roma nego u Aušvicu.
(Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL)
- Ovo mjesto predstavlja najveće stratište romskog naroda u Europi. Trebalo nam je gotovo 80 godina da se demografski oporavimo od tog pokušaja uništenja našeg naroda. U desetak godina obilježavanja i našeg rada na komemoriranju romskih žrtava, zajedno s institucijama koje nas podupiru, uspjeli smo izgraditi najznačajniji romski memorijalni centar i zid boli. To je najmanje što smo mogli učiniti, ali i najviše što je itko napravio. Stoga smo zahvalni svim prijateljima bez kojih ne bi mogli slati važnu poruku - rekao je Kajtazi.
- Mnogi Romi žive u uvjetima nedostojnim čovjeka i u ekstremnom siromaštvu. Na tome puno radimo i bilježimo značajne pomake u svim područjima, a posebno u obrazovnom sustavu, ali sve to još uvijek nije dovoljno. Desetljeća i stoljeća diskriminacije Roma, otuđila su ih od većinskog stanovništva, ali i većinsko stanovništvo od Roma, što do danas uzrokuje mnoge probleme koje sustavno nastojimo premostiti - naglasio je.
- Romska zajednica u Hrvatskoj je u posljednjih dvadesetak godina puno napredovala i sudjeluje u vlasti, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, a isto tako je vrlo aktivna u političkom i društvenom životu. Romi u Hrvatskoj i dalje se susreću s brojnim problemima, a tu posebno treba istaknuti diskriminaciju, ali i mržnju s kojima se susreću u pojedinim sredinama, što treba zaustaviti. Isto tako, za negiranje holokausta, ali i ustaški pozdrav "Za dom spremni" treba propisati veće kazne - istaknuo je Kajtazi.
(Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL)
Među gostima bili su izaslanik predsjednika Julije Domac, izaslanica premijera Plenkovića, potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga te Maja Buljević Grba u ime predsjednika Hrvatskog sabora, više saborskih zastupnika, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, predsjednik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, niz čelnih ljudi državnih ustanova i JUSP-a Jasenovac u čijem se sastavu nalazi Uštica, a skupu je prisustvovalo i 500 pripadnika romske zajednice koji su dovezeni u 14 autobusa.
Nakon komemoracije uslijedilo je polaganje vijenaca uz grobnicu ekshumiranih žrtava. U ime Srpskog narodnog vijeća vijenac su položili Boris Milošević, Aneta Vladimirov i Eugen Jakovčić. U okviru skupa otvorena je Aleja romskih žrtava sa skulpturom i parkom Hajrije Imeri Mihaljić, prve romske pravednice među narodima, koja je riskirajući vlastiti život, iz koncentracijskog logora spasila malu Židovku Ester.
Podsjetimo, za dan sjećanja na romske žrtve genocida uzima se 2. avgust jer je tog dana 1944. godine u Auschwitzu ubijena posljednja grupa od 2.897 Roma, uglavnom žena, djece i starijih osoba. Uredba za deportaciju Roma u NDH objavljena je 19. maja 1942., pola godine prije slične uredbe koju su donijele nacističke vlasti, a na osnovu nje, uslijedile su deportacije Roma u logor smrti Jasenovac. U Uštici je nakon Drugog svjetskog rata pronađena 21 masovna grobnica gdje leže ostaci 16.173 žrtve, od toga 5.068 djece i 1.877 žena.
