U Romskom memorijalnom centru Uštica na području nekadašnjeg ustaškog logora Jasenovac, 2. avgusta obilježen je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen.

- Romi su bili žrtve genocida ustaškog režima koji je nakon 1945. godine bio zaboravljen i nepriznat. Od 1941. do 1945. stradalo je preko 90 posto romske populacije u NDH, a samo u jasenovačkom logoru prema poimeničnom popisu pobijeno je najmanje 16.173 Roma, od toga 5.608 djece i 4.887 žena – rekao je saborski zastupnik romske, židovske i još deset manjina Veljko Kajtazi, istiaknuvšii da se njima u čast i trajno sjećanje podižu spomen-ploče i zid boli s njihovim imenima.

- Ne činimo to jer se želimo izdvojiti od ostalih stradalničkih naroda, već zato što nas je netko drugi tu izdvojio i jer naše žrtve donedavno nitko nije spominjao niti je javnost znala da postoji romsko groblje Uštica s 21 masovnom grobnicom – rekao je Kajtazi.

- Romi i Židovi čiji sam saborski zastupnik, kao i predstavnici srpskog naroda u Hrvatskoj, u ovoj godini očekujemo zabranu i kažnjavanje isticanja znakovlja zločinačkog ustaškog pokreta, kažnjavanje pojedinaca za isticanje bilo kakvih parola i pozdrava koji se s tim povezuje i kojima se negira zločin genocida. Bez jasne državne politike prema ekstremizmu, zidovi i zgrade koje gradimo izgubit će smisao koji im nastojimo dati – istaknuo je Kajtazi, dodavši da ako to aktualna vlada ne učini tokom ove, teško da će to učiniti u naredne dvije godine zbog novih izbora.

Komemoraciji nije prisustvovao nitko od državnog vrha, tako da su "najviši po činu" bili potpredsjednik vlade Boris Milošević, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs uz više državnih tajnika, diplomate iz 14 država, romske aktiviste…

To je tek jedna od stvari koje pokazuju odnos države prema genocidu nad Romima. Ni hrvatska vlada isprva nije podržavala gradnju Memorijalnog centra pa je, tako barem Kajtazi tvrdi (u razgovoru za Nacional), ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla da će radije dati ostavku nego dopustiti da se centar izgradi. Zbog toga su prva sredstva došla od pokojnog Milana Bandića i Grada Zagreba. Iako je komemoracija prenošena na 4. programu HRT-a, mediji su je uglavnom prešutjeli. Onima koji su o tome napisali neki redak bilo je najvažnije ide li Milošević u Knin, dok su od Kajtazija tražili komentar o zabrani ustaškog znakovlja.

Sve to pokazuje kako je tema ustaškog genocida nad Romima u hrvatskom javnom prisutna prostoru tek prigodna, kako je i ove godine ponovio Danijel Vojak s instituta Ivo Pilar, poznavalac moderne romske historije u Hrvatskoj.