Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama otvara novi prostor za privatnu uzurpaciju plaža legalnim putem na štetu većine građana. Navedeno upozorenje nazire se u otvorenom pismu udruge Pokret otoka koje je ovog tjedna upućeno predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Krajem srpnja udruga je dobila uvid u prijedlog spomenutog zakona koji tek treba biti upućen na javno savjetovanje, pa na izglasavanje u Sabor. Kažu da su ostali zatečeni predloženim stavkama koje po njihovom mišljenju "eksplicitno omogućavaju ograničenje opće upotrebe pomorskog dobra, njegovo ograđivanje i čak potencijalnu naplatu ulaska na morske plaže diljem obale i otoka kojim bi se svim građanima Republike Hrvatske, kao i ostaloj javnosti, onemogućilo neometano javno korištenje pomorskog dobra i morskih plaža".
"Smatramo dijelove prijedloga Zakona nedopustivima i potpuno kontradiktornim svemu za što smo se zalagali i komunicirali sve ove godine naglašavajući važnost zaštite našeg najvećeg društvenog, turističkog i gospodarskog potencijala – pomorskog dobra koji povijesno i kulturološki predstavlja iznimno važan resurs za sve naše građane i posjetitelje", poručili su. Članak 11. prijedloga ocijenili su pritom najspornijim, zato što iz njega proizlazi mogućnost ograničenja upotrebe plaža za javnost, postavljanje ograda i naplata ulaska na plaže. Među ostalim, tamo piše da se opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, a iznimno isključiti na određeno vrijeme temeljem koncesije, odobrenja za posebnu upotrebu, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi. Pod ograničenje misli se na ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra s ili bez naplate korištenja pomorskog dobra, dok se pod isključenje pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra.
Citirani članak pritom nije jedini u kojem se ova tema spominje na problematičan način. Iz Pokreta otoka Novostima su poslali i članak 46., iz kojeg je razvidno da će plaže ući u katalog za komodifikaciju pomorskog dobra. "Plan upravljanja pomorskim dobrom mora definirati vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama te stupanj ograničenja i isključenja pojedine plaže iz opće upotrebe", piše u novom prijedlogu Zakona o pomorskom dobru.
Predsjednica Pokreta otoka Maja Jurišić podsjeća da u prethodnim zakonima morske plaže nisu bile eksplicitno navedene pod ovakvim uvjetima. Sada su, drži, takvi prijedlozi uvedeni kako bi hoteli i drugi turistički objekti mogli upravljati plažama i ograničavati pristup pomorskom dobru. "Zgrožena sam ovim prijedlogom iz više razloga. Previše je stvari otvoreno, odnosno ništa nije specificirano", ističe Maja Jurišić u izjavi za Novosti.
Budući da su davatelji koncesija županije i jedinice lokalne samouprave, njima je ostavljena mogućnost da kroz plan upravljanja pomorskim dobrom same odlučuju koje će plaže stavljati pod ograničenja a koje neće. "Navedeno će dovesti do potpunog kaosa. I do sada je praksa bila da se pomorsko dobro nezakonito koristi i devastira, a ovakvim prijedlogom zakona se dodatno omogućava samovolja pojedinaca uz podršku lokalnih političkih struktura", upozorava predsjednica udruge Pokret otoka.
Svjesna je pritom da nije moguće izbjeći određene gospodarske aktivnosti na pomorskom dobru. No to po njoj ne bi trebalo podrazumijevati opisane restrikcije za građane. Kao pozitivan primjer navodi suradnju sa Splitsko-dalmatinskom županijom, s kojom su izradili pravilnik o gospodarskom korištenju pomorskog dobra, prema kojem je specificirano da 30 posto svih plaža, pa i onih pod posebnim režimom, mora ostati u javnoj upotrebi, da se moraju osigurati pješački koridori do mora i prvi dio plaže uz rub mora. "Po meni bi svaka plaža, bez obzira na posebna odobrenja, trebala imati određeni postotak za javnu uporabu. To, na žalost, nije razvidno iz novog prijedloga", kaže. Za razliku od izrade aktualnog prijedloga, prije pet godina ova je udruga pozvana u radnu skupinu koja je pripremala istoimeni zakon. On je u cijelosti storniran, zajedno s boljim dijelovima koji nisu predviđali mogućnost rasprostranjene privatizacije plaža diljem Jadrana. Kilometri pomorskog dobra novim su dokumentom potencijalno predani u ruke investitora.
Ovoj je udruzi sada poslan tek zaokruženi prijedlog, sa zamolbom da pošalju svoje komentare. Prije desetak dana oni su to i učinili. Resornom Ministarstvu pomorstva, mora i infrastrukture povratno su uputili kritike na račun navedenih dijelova zakona, ali je njihov odgovor izostao do danas. Otvoreno pismo utoliko je bio način da upozore javnost na ono što priprema administracija Andreja Plenkovića. Nakon javnog savjetovanja koje će vjerojatno biti održano u rujnu, predviđeno je glasanje u Saboru do kraja godine.
