Digli ste glas protiv novog Zakona o koncesijama zbog koncesioniranja pomorskog dobra?
Od Vlade zahtijevamo da se Zakon o koncesijama vrati na treće čitanje i otvori za javnu raspravu te da se u konačan prijedlog uvrste naši amandmani. Smatramo da je štetan dio Zakona koji se tiče davanja koncesije u zalog te onaj koji omogućuje da se takva koncesija daje na općem dobru, kao što je ono pomorsko, ili na usluzi od općeg gospodarskog interesa, primjerice djelatnosti u području upravljanja vodama.
Smatramo da moraju postojati dodatna osiguranja kod davanja koncesija u zalog, jer se može dogoditi da tvrtka, koja je dobila koncesiju i zatim je dala u zalog banci da bi dobila kredit za investiciju, taj kredit ne može vraćati, pa banka dolazi u položaj koncesionara, a istu tu koncesiju može prenijeti na treću osobu bez ikakvih procedura propisanih Zakonom o koncesijama. Dakle banka je istovremeno u položaju koncesionara i davatelja koncesije. A sada zamislite taj scenarij u slučaju jedne od naših strateški važnih luka. Kako će Vlada upravljati njenim razvojem ako je ona u većem dijelu u koncesiji koju zbog zaloga može dobiti banka u stranom vlasništvu?
Jedan od ključnih propusta Zakona je i neuređivanje pitanja utjecaja koncesije na cijenu koju plaća krajnji korisnik, odnosno građani. Davatelj koncesije ima pravo odabrati koncesionira samo na temelju najviše ponuđene cijene, a bez sagledavanja ostalih kriterija kao što su oni okolišni i socijalni. Također, davanje koncesije na bilo kojoj razini ne predviđa uključivanje zainteresirane javnosti koja predstavlja javne interese zajednice i koja može utjecati na smanjenje koruptivnih rizika. Republika Hrvatska je od 2007. godine potpisnica Arhuške konvencije, dokumenta na temelju kojeg, između ostalog, građani imaju pravo biti uključeni u procese koncesioniranja javnih dobara.
Inzistirat ćete na javnoj raspravi?
Mislim da su brojni otočani i građani diljem Jadrana svojim dvodnevnim prosvjedima na otocima, obali i na Markovu trgu itekako pokazali što misle o potrebi održavanja javne rasprave. Smatramo da je ona izuzetno potrebna i da se u nju mora uključiti što više ljudi i stručnjaka koji Zakon o koncesijama mogu poboljšati za dobrobit svih nas. Idealno bi bilo da se javna rasprava ne održi u vrijeme turističke sezone, kada su otočani u borbi za egzistenciju mahom prezaposleni. No s obzirom na nužnost zadovoljavanja direktive Europske unije, koju često spominju kao opravdanje za potrebu donošenja ovog Zakona, možemo razumjeti da se javna rasprava mora održati ranije. Međutim, ona mora biti i konstruktivna i dovoljno duga da se saslušaju i uvaže sva relevantna mišljenja. Zakon o koncesijama ne obuhvaća samo pomorsko dobro, već se odnosi i na vodu, energetiku, autoceste, željeznice, naftovode, plinovode, koncesije na usluge… Izuzetak su jedino šume koje nisu obuhvaćene prijedlogom Zakona.
Ministar Zdravko Marić je kazao da se nitko nije bunio tokom prva dva čitanja Zakona te da nema potrebe za javnom raspravom.
Gospodin Marić bi trebao biti sretan što narod koji zastupa napokon koristi svoje građansko pravo da kaže što misli i da sudjeluje u procesu odlučivanja. Mi otočani smo bili fokusirani na Zakon o pomorskom dobru jer nismo bili svjesni u kojoj mjeri Zakon o koncesijama utječe na njega. Osim toga, prvi prijedlog Zakona o koncesijama izrađen je krajem 2015. godine, za vrijeme tehničke Vlade, a javna rasprava o njemu se održala početkom 2016. godine, netom prije pada Oreškovićeve Vlade. U svom tom kaosu, preslagivanjima i mijenjanju pozicija bilo je teško popratiti tko su nam ministri, a kamoli koji je zakon na javnoj raspravi. Građani nisu dovoljno informirani o alatima koje mogu koristiti i tako utjecati na donošenje različitih akata. Smatram da je Vlada trebala podržati svoje građane i pozdraviti njihov trud u pokušaju poboljšanja zakona te se zapitati zašto se ranije nismo uključili u procese donošenje odluka. Osim toga, novi Zakon o koncesijama je od posljednje javne rasprave do ovoga tjedna, kada se trebao naći na glasanju u Saboru, doživio promjene. Zbog toga procedura donošenja njegove konačne verzije nije bila transparentna niti je javnost mogla reagirati na nove izmjene.
Planirate li nove akcije?
Neovisno o tome hoće li Zakon proći, nastavljamo raditi na svim zakonskim aktima koji se tiču pomorskog dobra i naše budućnosti života na otocima. Pripremamo zajednički radni sastanak sa svim otočkim inicijativama koje su nam se pridružile. S obzirom na velik interes s obale, proširit ćemo radnu skupinu i u ovu problematiku, osim otoka, uključiti sve one kojih se tiče Zakon o koncesijama. Ukoliko se Zakon izglasa, slijedi podnošenje prijedloga za ocjenu njegove ustavnosti. Pozivamo saborske zastupnike koji su nas podržali da nastavimo surađivati i preispitivati sve pravne aspekte Zakona o koncesijama. Radit ćemo i na prijedlogu za ocjenu ustavnosti komunalnih propisa kojima se dozvoljava naplaćivanje ulaza na plaže, odnosno na pomorsko dobro, te svih ostalih odredbi koje onemogućavaju ostvarenje ustavnih prava građana.
