Udruga Pokret otoka poručila je da odgovor Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture na njihove kritike o prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama samo dodatno produbljuje sumnje da će ubuduće doći do ograničenja pristupa određenim plažama za građane. Nakon što je spomenuto ministarstvo jučer kazalo da se "ni u kojem slučaju ne može govoriti” o olakšavanju ograđivanja ili naplaćivanja plaža preko novog zakona, udruga je priopćenjem izrazila bojazan u "crni scenarij”.
"Tekst iz Ministarstva je općenit i nije dao prave odgovore na sporne članke zakona koje smo izdvojili u našem reagiranju, a koji se tiču budućnosti upravljanja morskim plažama”, kazali su u priopćenju Pokreta otoka, koji potpisuje predsjednica Marija Jurišić.
Podsjetili su da su ministarstvu dostavili dokument s 25 primjedbi, prijedloga i obrazloženja u kojima su detaljno specificirali koje članke i stavke prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je potrebno doraditi. "Ovim putem još jednom javno pozivamo ministarstvo na čelu s ministrom Olegom Butkovićem i državnim tajnikom Josipom Bilaverom, da nam službeno odgovore na poslane primjedbe kako bismo se mi i zainteresirana javnost uvjerili da će novi zakon osigurati javno korištenje morskih plaža te transparentnije i učinkovitije upravljanje pomorskim dobrom”, vele iz Pokreta otoka.
Članak 11. prijedloga ocijenili su pritom najspornijim, zato što je po njihovom mišljenju preko njega otvorena mogućnost ograničenja upotrebe plaža za javnost, postavljanje ograda i naplata ulaska na plaže, dok članak 46. sugerira da će plaže ući u katalog za komodifikaciju pomorskog dobra.
Predsjednica Pokreta otoka Maja Jurišić rekla je prije nekoliko dana Novostima da u prethodnim zakonima morske plaže nisu bile eksplicitno navedene pod ovakvim uvjetima. Sada su, drži, takvi prijedlozi potencijalno uvedeni kako bi hoteli i drugi turistički objekti mogli upravljati plažama i ograničavati pristup pomorskom dobru. "Zgrožena sam ovim prijedlogom iz više razloga. Previše je stvari otvoreno, odnosno ništa nije specificirano", istaknula je Maja Jurišić u izjavi za Novosti.
Budući da su davatelji koncesija županije i jedinice lokalne samouprave, poručila je da je njima ostavljena mogućnost da kroz plan upravljanja pomorskim dobrom same odlučuju koje će plaže stavljati pod ograničenja a koje neće. "Navedeno će dovesti do potpunog kaosa. I do sada je praksa bila da se pomorsko dobro nezakonito koristi i devastira, a ovakvim prijedlogom zakona se dodatno omogućava samovolja pojedinaca uz podršku lokalnih političkih struktura", upozorila je predsjednica udruge Pokret otoka.
Nakon prvog reagiranja ove organizacije, u srijedu se javilo prozvano Ministarstvo mora. U priopćenju s početka teksta su demantirali navedene tvrdnje i ustvrdili da će novo zakonsko rješenje "obvezati sve jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro da ga štite i unaprjeđuju, kroz planove uređuju vrste plaža u skladu sa svojim potrebama te pomorskim dobrom upravljaju na transparentan način”.
No Pokret otoka, čiji su članovi prije pet godina bili u radnoj skupini za izradu u međuvremenu odbačene verzije istoimenog zakona u kojoj je pristup plažama navodno bio osiguran svim građanima, nije zadovoljan najnovijom reakcijom ministarstva. "Svaki novi zakon ili njegove izmjene trebale bi se donositi u korist građana te štititi njihova prava, što ovdje očito nije slučaj. Očekujemo da se to kroz finalni tekst zakona ispravi kako bi javni prostor uistinu ostao javan”, poručili su iz Pokreta otoka.
Nakon javnog savjetovanja koje će vjerojatno biti održano u rujnu, izglasavanje zakona predviđeno je do kraja godine.
