Val društvene nestabilnosti koji je posljednjih mjeseci zahvatio supsaharsku Afriku ovih je dana pogodio i Keniju: zemlju od 47 milijuna stanovnika i jednu od politički i ekonomski najutjecajnijih država afričkog kontinenta. U masovnim prosvjedima koji traju od 18. lipnja poginulo je najmanje dvadesetak Kenijaca, uz stotine ranjenih i uhićenih.
Prosvjedi nisu izbili posve spontano, već su bili unaprijed organizirani putem društvenih mreža, a postali su nasilni nakon što je policija 20. lipnja suzavcem zasula prosvjednike koji su se okupljali u središtu kenijskog glavnog grada Nairobija. Dosadašnji vrhunac prosvjeda uslijedio je nekoliko dana kasnije, 25. lipnja, kada je nekoliko tisuća ljudi probilo kordon sigurnosnih snaga i provalilo u zgradu kenijskog parlamenta te je djelomično spalilo.
Direktan povod izbijanju prosvjeda bio je prijedlog zakona o povećanju poreza na brojne proizvode i usluge, čije je donošenje još u svibnju ove godine najavila vlada predsjednika Williama Rutoa. Novim povećanjem poreza kenijska je država planirala namaknuti dodatnih 346 milijardi kenijskih šilinga, odnosno oko 2,7 milijardi dolara za potrebe otplaćivanja duga Međunarodnom monetarnom fondu, kod kojega se zadužila 2021. godine. Predložena porezna reforma pogodila bi najšire slojeve kenijskog stanovništva putem povećanja PDV-a na kruh, šećernu trsku i određene uvozne prehrambene artikle poput krumpira, luka i jaja. Predviđena reforma oporezivanja digitalnih platformi istovremeno je dovela do negodovanja među velikim multinacionalnim kompanijama poput Bolta i Amazona, ali i među mnogim mladim Kenijcima koji preživljavaju od slabo reguliranog platformskog rada, i to posebice u sektoru telekomunikacija.
Kenijski su zakonodavci pod pritiskom narodnog nezadovoljstva u nekoliko navrata smanjivali opseg porezne reforme, no čak je i izglasavanje njene razvodnjene verzije 25. lipnja rezultiralo spomenutim upadom prosvjednika u zgradu parlamenta. Suočen s takvom situacijom, predsjednik Ruto je u konačnici bio prisiljen odbaciti predloženu reformu, ali i najaviti kako će država sada biti prisiljena pronaći sredstva za otplatu dugova uvođenjem strogih mjera štednje. No kenijski problemi imaju i međunarodnu dimenziju. Gotovo istovremeno s predlaganjem nepopularne porezne reforme kenijska je vlada najavila preuzimanje vodeće uloge u mirovnoj misiji na Haitiju, a prvi je kenijski kontingent u tu karipsku državu stigao krajem lipnja – upravo u vrijeme najveće eskalacije prosvjeda.
Činjenica da je vlada bila spremna financirati skupu mirovnu misiju usprkos navodnim financijskim teškoćama nije prošla nezapaženo među kenijskim nezadovoljnicima, no izazvala je reakcije i na drugom kraju svijeta: američki predsjednik Joe Biden prije dva tjedna Keniju službeno je uvrstio na popis značajnih ne-NATO saveznica, uz što dolaze i određene političke i ekonomske beneficije. William Ruto je time još jednom potvrdio proameričku orijentaciju Kenije pod njegovim vodstvom. Značajan je to odmak od mandata njegovog prethodnika Uhurua Kenyatte, koji je stavljao mnogo veći naglasak na suradnju s Kinom. Ruto pritom ne odbacuje Kinu u potpunosti – krajem 2023. od Kine je zatražio novi zajam kako bi ublažio aktualne financijske neprilike – no očito je da ipak teži jačem povezivanju sa zapadom. Kako će se sve to odigrati u kontekstu daljnjih političkih nemira u Keniji, ostaje nam vidjeti.
