Unatoč svim uvjeravanjima Stockholma i Helsinkija da u potpunosti razumiju tursku "zabrinutost", Ankara još uvijek nije odobrila pristupanje Švedske i Finske NATO-u. Odlučan napredak nije donio ni posljednji posjet Ulfa Kristerssona, koji od ovog listopada predvodi novu vladajuću većinu u Švedskoj, sastavljenu od stranaka desnice i desnog centra. Kristersson je u utorak 8. studenog u Ankari razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, a tom prilikom obećao je zauzeti još čvršći stav u borbi protiv kriminala i terorizma. U stvarnosti Turska od Švedske i Finske traži izručenje pojedinaca povezanih s Radničkom partijom Kurdistana (PKK), kao i ograničenje kurdskog aktivizma u tim zemljama, s tim da turske, vrlo labave definicije "terorizma" tako označavaju gotovo svako zalaganje za prava Kurda, kojih u Turskoj ima približno 17 milijuna. Turska, Švedska i Finska u lipnju su potpisale memorandum koji je uklonio turski veto na pristupanje te dvije zemlje NATO-u. Već su taj memorandum aktivisti za kurdska prava, ali i ljudska prava uopće žestoko kritizirali, međutim Erdoğan je očito procijenio da može i dalje ucjenjivati ne bi li dobio još više. Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom nedavno je obećao i da će se njegova vlada distancirati od YPG-a, oružane formacije sirijskih Kurda koju su zbog borbe protiv takozvane Islamske države podržavale mnoge zapadne zemlje.

Dopisnik berlinskog Tageszeitunga iz baltičkih zemalja, Reinhard Wollf, komentira kako se Švedska pretvorila u pudlicu turskog despota, preuzela definiciju terorizma po kojoj terorizam predstavlja sve što dovodi u pitanje Erdoğanovu moć, njegov odnos prema turskoj opoziciji tretira "s velikim razumijevanjem" te je i kod kuće voljna odreći se principa pravne države. Sve to umiljavanje, međutim, još uvijek nije polučilo uspjeh, a stvari presudno očito nije promijenio ni nedavni posjet glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga Ankari. Turska i dalje ponavlja kako dvije nordijske zemlje moraju "poduzeti potrebne korake", a Erdoğan je odluku o ratifikaciji njihovog pristupa NATO-u odgodio do njegovog posjeta Stockholmu, koji bi se trebao dogoditi krajem studenog. "Nadam se da ćemo imati pozitivnije zaključke", poručio je. Osim mjera protiv kurdskih aktivista, Ankara je od Švedske zatražila ukidanje embarga na izvoz oružja u Tursku, što je već ispunjeno. Inače, od 30 zemalja-članica NATO-a, njih 28 odobrilo je pristupanje Švedske i Finske. Osim Turske, to još nije uradila ni Mađarska. Osim što tamošnji autokrat Viktor Orbán njeguje dobre odnose s Erdoğanom, riječ je o zemlji najbližoj Moskvi unutar NATO-a i Europske unije, a sigurno će i sam nastojati ishoditi određene koncesije.