Finska – zemlja koja više nema premijerku koja pleše, pa o njoj manje čujemo u medijima. Sanna Marin otplesala je državu u NATO, a nakon što je njena Socijaldemokratska partija na aprilskim izborima završila tek na trećem mjestu – nakon Nacionalne koalicije i Stranke Finaca – najavila je i ostavku na mjesto stranačke čelnice.

Vođa Nacionalne koalicije Petteri Orpo u međuvremenu je morao pronaći partnere s kojima bi formirao vlast. Dva mjeseca kasnije Finska ima desničarsku koalicijsku vladu, analitičari kažu najdesniju u povijesti zemlje. Nacionalna koalicija dogovor o formiranju vlade postigla je s ultranacionalističkom Strankom Finaca i dvjema manjim strankama, Švedskom narodnom strankom i kršćanskim demokratima.

Koalicija sada ima većinu od 108 zastupnika, u parlamentu koji broji 200 mjesta. Friško oformljena koalicijska vlada složila se oko imperativa. Smanjit će se migrantsko-izbjegličke kvote, podići kriterije za izdavanje migrantskih radnih dozvola i otežati strancima dobivanje državljanstva, što su bile ključne programske točke Stranke Finaca.

Cilj Vlade je i prepoloviti broj izbjeglica koje Finska prima preko UN-ove agencije za izbjeglice, pa će tako u zemlji od skoro šest milijuna stanovnika broj dozvoljenih izbjeglica s 1050 godišnje pasti na svega 500.

Planira se i uspostava odvojenih sustava socijalne sigurnosti za migrante i izbjeglice s jedne te "regularne" stanovnike zemlje s druge strane, za što aktivisti upozoravaju da je nehumano i protuustavno. Najavljen je i obračun s uličnim bandama, putem povećanja kazni i uvođenja novog zakona, koji djelovanje uličnih bandi čini zasebnim otegotnim kaznenim djelom.

"Oduševljena sam što smo se zajedno s našim pregovaračkim partnerima dogovorili o imigracijskom paketu koji se s pravom može nazvati promjenom paradigme u migracijskoj politici", kazala je novinarima Riikka Purra, čelnica Stranke Finaca.

Ta je stranka prethodno bila u vladi od 2015. do 2017. godine, a sada će kontrolirati sedam od 19 ministarstava, uključujući financije, vanjsku trgovinu i razvoj, socijalna pitanja, pravosuđe i unutarnje poslove.

Vlada na čelu s Petterijem Orpom najavljuje i radikalne mjere štednje, smanjenje poreza i stvaranje sto tisuća novih radnih mjesta tijekom sljedeće četiri godine. Ističe se i odbacivanje korištenja bilo kakvih budućih zajedničkih ekonomskih planova za oporavak, poput onog koji je Europska unija usvojila tijekom pandemije, a kojem su se protivile Nacionalna koalicija i Stranka Finaca.