Red zidina i antike, srednjovjekovnih i nešto mlađih crkvi, malo Domovinskog rata i stradanja te, ako je sreće, pokoja lokacija na kojoj je snimljen proslavljeni film ili serija. Sve to začinjeno imitacijom mediteranske kuhinje i neizbježnom klapskom pjesmom, temelj je turističke ponude od Zadra pa južnije. Baš kao na onom slavnom štandarcu ispred splitske Pjace na kojem se nalaze važni datumi iz povijesti toga grada, pri čemu od 1882. do 1991. zjapi prazan prostor, tako i domaća turistička ponuda nastoji izbrisati vrijeme od Drugog svjetskog rata do neovisnosti Hrvatske.

Nije se samo jedan turist tome začudio kad je došao u posjet Hrvatskoj, zemlji koja je iz perspektive drugih zanimljiva i zbog jugoslavenske povijesti. Ako nije naletio na kojeg govorljivijeg lokalca ili imao sreće da mu je vodič bio nešto manje bojažljiv, znatiželjni turist o tom periodu nije mogao saznati gotovo ništa. Naime, materijalna baština, odnosno antifašistički spomenici uglavnom su uništeni tijekom 1990-ih, primjeri socijalističke arhitekture većinom se nalaze izvan turističkih centara, a nekadašnji muzeji su prenamijenjeni.

No period socijalizma nije intrigantan samo turistima. Danas mladi uglavnom ne znaju puno o vremenima u kojima su njihovi roditelji proveli dobar dio svog života. Upravo iz želje da bolje upoznaju period koji je prethodio njihovom rođenju, skupina mladih Dubrovčana, ranije uključenih u kulturnu produkciju toga grada, odlučila se upustiti u nesvakidašnji projekt i otvoriti Muzej crvene povijesti. I sve to zbog građana Dubrovnika, ali i turista kod kojih interes itekako postoji. Jer, kako su nam rekli, već pregovaraju s pojedinim turističkim agencijama.

- Zalažemo se za održivi turizam, ali da istodobno budemo društveno odgovorni i da se bavimo nečim što ima veću vrijednost i kvalitetu od pukog stjecanja novca - rekao nam je Krešo Glavinić, zadužen za koordinaciju nedavno najavljenog projekta.

Uz njega postav Muzeja crvene povijesti osmišljavaju povjesničar Ivan Lujo, dizajneri Kristina Mirošević i Marko Mijatović te arhitekt Tomi Šoletić, a u timu je i Nino Glavinić, zadužen za logistiku. Muzej bi svoja vrata trebao otvoriti sljedeće proljeće, a njegova internetska i Facebook-stranica već su lansirane.

- Muzej crvene povijesti nije samo muzej. To je umjetničko-znanstveni projekt s više različitih dijelova - rekao je Glavinić i dodao da će se stalni postav sastojati od tri dijela: teorije, prakse i sjećanja.

- Danas mlađe generacije, a mislim i dobar dio starijih, uopće ne znaju razliku između komunizma i socijalizma. Zbog toga smatramo da je potrebno dati i teorijski temelj: što je jedno, a što drugo, koje su razlike, kako je ta ideja došla na ove prostore i kako se razvijala, kako je došla na vlast, što je i kako htjela promijeniti - objasnio nam je Krešo Glavinić.

Drugi dio, ‘Socijalizam u praksi’, bit će prezentiran kroz socijalistički stan s različitim povijesnim epohama i statističkim podacima koji će, kako je rekao Glavinić, ‘pokušati dati što je moguće objektivniju sliku te prikazati kako se život razvijao u socijalizmu’. Zdravstvo, školstvo, prava žena, ali i zanimljivosti poput one kad je prva Coca-Cola stigla na ova područja, teme su koje će biti prikazane u tom dijelu muzeja.

- Ne bježimo ni od tema poput nestašice struje, pojedinih artikala, gastarbajtera te Hrvatskog proljeća, Golog otoka, odnosa prema religiji. Nastojat ćemo sve prikazati što objektivnije, odnosno, što manje intervenirati u skladu s vlastitim stavovima - ispričao je Glavinić u razgovoru za Novosti.

Prijelaz iz objektivnog u subjektivno karakterizirat će posljednji dio stalnog postava. Tu će se naći fotografije, sjećanja i različiti predmeti. Kao jednu od zanimljivosti koja mu je posebno draga, Glavinić je istaknuo košarkašku loptu s potpisom Dražena Petrovića iz 1989. godine te UDBA-inu iskaznicu s potpisom Steve Krajačića. Bit će tu i mini televizor marke Iskra, šivaća mašina Bagat i, naravno, Yugo 45 crvene boje. Sve to bit će smješteno u dubrovačkoj tvornici ugljenografitnih proizvoda TUP, koja je bila jedno od glavnih industrijskih postrojenja za vrijeme Jugoslavije.

- Izgrađena je 1953. godine, dakle u udarnom terminu teške industrije u Gružu, dijelu Dubrovnika koji je bio nositelj industrije u gradu - kazao je Glavinić, dodajući kako im je cilj bio izmaknuti se iz središta grada koji je prezasićen turistima tijekom sezone.

- Želimo se izmaknuti iz prenapučenosti stare jezgre i stvarati nove vrijednosti u drugim dijelovima grada. To je naš lokalni poticaj - kazao je Glavinić i dodao da je ugovor s tvornicom potpisan, a uskoro se namjeravaju i useliti.

Kako je riječ o nezavisnom projektu, financiraju ga sami, uz pomoć obitelji, prijatelja i kredita, a sam Krešo Glavinić je u tu svrhu prodao svoju jedrilicu od deset metara. Iako su sakupili većinu postava, pozivaju sve da im pošalju svoje fotografije ili priče iz socijalističkog perioda. Svoje donacije možete im poslati na e-mail info@redhistorymuseum.com ili putem Facebook-stranice ‘Red History Museum’.

Uz stalni postav, muzej će imati knjižnicu koja će biti besplatna za građane, a namjeravaju održavati predavanja, radionice i posebne cikluse kao što je, primjerice, onaj o kinematografiji za vrijeme socijalizma u Hrvatskoj.

- Nije nam samo cilj prikazati određeni period ili dati konačni zaključak, već mlađe generacije zainteresirati za povijest koja je vezana uz naše roditelje. Tako ćemo ih bolje shvatiti, a time i nas same. Ako budemo bolje razumjeli sebe, onda ćemo bolje voditi ovo društvo - zaključio je Glavinić i dodao da su ljudi uglavnom oduševljeni njihovom idejom.