Bugarska i Rumunjska 1. siječnja postaju punopravne članice Schengenskog prostora. Kako bi to moglo utjecati na pitanje migracija?
Posljednjih godina sve češće svjedočimo uspostavi internih kontrola u Schengenskom području, odnosno slobodnom kretanju dobara, ali ne i osoba. Ulaskom Bugarske i Rumunjske možemo očekivati da će se granične kontrole nastaviti, a policijska suradnja produbiti. Očekujemo da će na migrantske rute u nadolazećem razdoblju više utjecati implementacija Pakta o migracijama i azilu. Iako Schengenski zakonik garantira poštivanje ljudskih prava, ona se u praksi krše bez posljedica za odgovorne i počinitelje. Možemo očekivati još jednu hladnu i nesigurnu zimu za izbjeglice na europskim granicama.
Obje zemlje kritizirane su zbog masovnih kršenja prava migranata i tražitelja azila. Što znamo o tim postupcima?
Vijeće Europske unije je zbog političkih interesa propustilo iskoristiti pretpristupne pregovore za zaustavljanje nezakonitih i nasilnih praksi na vanjskim granicama. Umjesto toga, članice EU-a koje iščekuju ulazak u Schengen za ta se kršenja ljudskih prava tapše po ramenu. Bugarska je na zlom glasu u kontekstu pushbackova, nečovječnog postupanja i mučenja. U javnost su isplivali dokumenti koji ukazuju na to da je Bugarska vršila pritisak na službenike Frontexa da ignoriraju kršenja prava migranata. Iz izjave austrijskog ministra vanjskih poslova itekako je jasno da je veto na pristupanje Bugarske i Rumunjske Schengenu uklonjen upravo zbog drastičnog smanjenja nedokumentiranih ulazaka.
Na inzistiranje Austrije unutrašnje granice s Rumunjskom još će neko vrijeme ostati zatvorene, a niz članica namjerava svoje unutarnje granice i dalje kontrolirati. Što to znači za politiku azila?
Raspodjela odgovornosti i solidarnosti unutar EU-a kao i njezine temeljne vrijednosti postale su mrtvo slovo na papiru. Usvajanjem Pakta postalo je jasno da i u EU-u vlada pravilo "tko jači, taj tlači". Bogatije i utjecajnije članice mogu prebacivati odgovornost na siromašnije i manje utjecajne, često upravo države na vanjskim granicama. Paktom će se produbiti odgovornost zemalja prvog ulaska izbjeglica u kontekstu Dublinske uredbe, a i u kontekstu pristupa azilu s obzirom na predviđene pre-screening centre, široku upotrebu graničnih procedura i detenciju na vanjskim granicama, što može uzrokovati nove hot-spot situacije.
