Državni zavod za statistiku objavio je procjenu po kojoj je Hrvatska krajem 2020. imala oko 4,048 milijuna stanovnika, što je 237.000 manje nego na posljednjem popisu 2011.?
Smanjenje ukupnog broja stanovnika Hrvatske je očekivano. Hrvatska je u razdoblju između popisa stanovništva 2011. i popisa u tijeku, za sve godine imala negativno prirodno kretanje – veći broj umrlih od živorođenih, negativni migracijski saldo i veći broj odseljenih od doseljenih – što rezultira smanjenjem ukupnog broja stanovnika. S obzirom na neprecizno vođenje podataka o emigraciji, jer je realno veći broj odseljenih od onoga koji bilježi službena statistika, mislim da je broj stanovnika Hrvatske i manji od navedenog.
Najveće gubitke stanovnika pretrpjele su istočna Hrvatska, Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija.
Ekonomska pozicija slavonskih županija već je dugi niz godina vrlo nepovoljna, što potiče iseljavanje koje uz nepovoljne bioreproduktivne procese dovodi do jačanja depopulacije i starenja. Dosadašnji pokušaji regionalno uravnoteženijeg razvoja Hrvatske nisu dali očekivane rezultate i to posebice dolazi do izražaja kod ovih županija čiji je dio teritorija bio okupiran ili opustošen u ratu te od tada bilježe smanjenje broja stanovnika. Propast malih industrija u nekadašnjim općinskim centrima, dok istovremeno nisu otvarana nova radna mjesta u drugim djelatnostima, uzrokovala je ekonomsko zaostajanje i uništila i posljednje mogućnosti zaposlenja kojim bi se barem zadržala postojeća populacija. Osim toga, Osijek, Vukovar i Vinkovci kao glavni gospodarski centri također značajno razvojno zaostaju, a potencijali poljoprivrede i dalje su nedovoljno iskorišteni.
Zašto je depopulacija više zahvatila npr. Sisačko-moslavačku županiju?
Sisačko-moslavačku županiju depopulacija je zahvatila još 1970-ih i taj se proces nastavio do danas. Domovinski rat je ubrzao i produbio već postojeće negativne demografske procese, te je u razdoblju od 1991. do 2001. ova županije izgubila četvrtinu stanovništva. Depopulacije se nastavila i u razdoblju od 2001. do 2011., pa iako su obje komponente ukupnog kretanja stanovništva bile negativne, dominantan je bio utjecaj negativnog prirodnog prirasta što je odraz visokog stupnja ostarjelosti stanovništva ove županije. I u posljednjih deset godina nastavlja se prirodna depopulacija kao i nepovoljni migracijski procesi, a potres je još jedan čimbenik koji je potaknuo iseljavanje. Razloge desetljetnih nepovoljnih demografskih procesa osim u Domovinskom ratu možemo pronaći u propasti brojnih poduzeća, vrlo lošoj infrastrukturi i slaboj prometnoj povezanosti.
