Thom Brooks je američko-britanski politolog zaposlen kao dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Durhamu u Engleskoj. U svom stručnom radu bavi se političkom teorijom i kaznenim pravom. Budući da je emigrirao u Veliku Britaniju, napisao je knjigu o britanskom imigrantskom sustavu i postupku dobivanja državljanstva. Brooks je i član Laburističke stranke, gdje se također bavi imigracijom i jedan je od autora stranačkog izbornog manifesta u posljednja dva ciklusa parlamentarnih izbora. S njim smo razgovarali o Brexitu.

Prošle su dvije i po godine od referenduma o Brexitu i otad su napravljene mnoge analize razloga zbog koji su ljudi glasali za izlazak iz Evropske unije. Što se iz današnje perspektive može reći o tim uzrocima?

Evropska unija bila je važno pitanje za manje od jedne petine Britanaca sve dok tadašnji premijer David Cameron nije odlučio sazvati referendum. Svrha tog referenduma nije bila pokušati riješiti probleme u zemlji već premostiti razdor unutar Konzervativne stranke koja je gubila glasove u korist Stranke britanske neovisnosti (UKIP). Referendum je organiziran na brzinu, malo nakon što je Cameron pobijedio na izborima 2015, i cijela stvar odrađena je vrlo loše. Faktičke pogreške događale su se na obje strane u kampanji, a potvrđeno je i da je pobjednička strana za izlazak prekršila izborni zakon i da će zbog toga vrlo vjerojatno uslijediti kazneni progon. Temeljni problem načina na koji se vodio referendum je da oni koji su upravljali kampanjom za izlazak iz EU nikad nisu bili u poziciji da realiziraju ikakva obećanja, a odbili su i sastaviti bilo kakav program. Biračima su cinično servirani razlozi za glasanje za izlazak, pogonjeni Cameronovom opozicijom unutar Konzervativne stranke koja ga je htjela ukloniti s mjesta premijera.

Premijerka Theresa May doživjela je u parlamentu ‘najgori poraz u novijoj povijesti‘ - 432 zastupnika glasala su protiv njenog plana za Brexit, a samo 202 podržala su taj plan. Koji su razlozi za to?

Taj plan Veliku Britaniju drži zarobljenu u pravilima Evropske unije, istovremeno joj oduzimajući mjesto za pregovaračkim stolom. Zbog toga oni koji podržavaju ostanak u EU smatraju da je sadašnja pozicija bolja od one koju je ponudila May i da plan zbog toga treba odbaciti. Jedan dio parlamentarnih zastupnika koji su za izlazak smatra da nije potreban nikakav dogovor, dok drugi dio želi ‘mekši Brexit’. Većini njih zajedničko je to da nisu u stanju ispuniti cijeli niz obećanja koja su dali politički vođe kojih je većina napustila svoje pozicije već u prvim satima nakon pobjede na referendumu, ostavivši vladu da se nosi s obećanjima koja nije ni mogla ni htjela realizirati.

Trenutno su u tijeku pregovori između premijerke i lidera drugih stranaka, ali predsjednik Laburista Jeremy Corbyn odbio je sudjelovati u njima sve dok Theresa May ne povuče svoj prijedlog o izlasku bez dogovora, što ona odbija učiniti.

Jeremy Corbyn je u pravu što odbija sudjelovati jer je shvatio da je u pitanju politička igra. Theresa May je htjela da izgleda kao da želi suradnju, ali je onda javno odbila odustati od svoje pozicije i odbila promijeniti dogovor o izlasku. S njom se nema o čemu pregovarati, pa i evropske vođe imaju pravo biti ljuti. Evidentno je da je pristala na dogovor prije nego što je za njega dobila podršku parlamenta, koju na koncu nije dobila i to je za nju istinsko međunarodno poniženje.

Koji su mogući scenariji za neposrednu budućnost?

Iz Evropske unije neočekivano su poručili da neće pristati na promjene ukoliko premijerka ne izmijeni svoje ‘crvene linije’, set uvjeta koje je ranije postavila kao temelj za raspravu. Izvanredni parlamentarni izbori mogli bi biti prilika za promjene, ali za to sada više nema vremena. Simboličke izmjene plana u parlamentu Evropska unija vrlo vjerojatno neće prihvatiti, što nas ostavlja s dvije moguće opcije: ili će Velika Britanija nanovo razmotriti i izglasati premijerkin prijedlog u parlamentu, ili će unilateralno prekinuti proces Brexita, za što ima zakonske osnove. Po mom sudu najbolje rješenje bio bi referendum na kojem bi se odlučivalo između premijerkinog prijedloga i ostanka u Evropskoj uniji. Ukoliko bi premijerka pobijedila, to bi joj dalo podršku potrebnu da svoj prijedlog progura i u parlamentu. Ukoliko bi izgubila, to bi značilo da se volja naroda promijenila, a sve ankete pokazuju da bi onih koji su za ostanak u EU ovog puta bilo više.

Mnogi smatraju da bi ponovljeni referendum bio nedemokratski jer su ljudi već izrazili svoje mišljenje. Slažete li se s time?

Ne mislim da bi to bilo nedemokratski. Ljudi su glasali za izlazak, ali ne i za neki određeni dogovor. Premijerka sada ima završen prijedlog dogovora o izlasku, prijedlog koji se ne sviđa ni javnosti ni većini parlamentarnih zastupnika, iako je on vjerojatno najbliže moguće ispunjenju kontradiktornih referendumskih obećanja. Birači nisu imali uvid u detalje plana već samo obećanja političara koji nisu imali obavezu da ih ispune. Sada, međutim, mogu vidjeti što točno Brexit znači. Ankete sugeriraju da su građani promijenili mišljenje i da većina onih koji su bili za izlazak ne podržava premijerkin plan. Ne vidim zašto bi novi referendum bio išta drugo osim uvažavanja mišljenja javnosti.

Od samog početka pozicija Jeremyja Corbyna o Brexitu doima se ambivalentnom, a mnogi ga sada optužuju za nekonstruktivnost jer odbija uključiti se u pregovore koje vodi premijerka. Možete li objasniti njegovu strategiju?

Građani su glasali za izlazak, a sami Laburisti nisu na vlasti nego u opoziciji. Većina laburističkih zastupnika glasala je da se započne proces Brexita i da se premijerki dade vremena da postupi u skladu s rezultatom referenduma, ali da pritom ona prođe svojevrsne testove izvučene iz njezinih vlastitih obećanja. Laburisti s sjedne strane ne žele da ih se percipira kao one koji će preuranjeno zaustaviti Brexit a s druge strane su na mukama jer ne žele da Torijevci sami upravljaju tim procesom.

Otkad je postao lider Laburista Corbyn je preživio brojne napade, najgore od strane parlamentarne laburističke elite, takozvanih ‘blerita’ koji se protive njegovim idejama. Kakva je njegova pozicija u stranci u ovom trenutku?

Nakon dva kruga unutarstranačkih izbora Jeremy Corbyn je učvrstio svoju funkciju predsjednika stranke i njegova pozicija je sada sigurna.