Svako malo u novinama osvane neka nova zanimljiva sličica o životu i smrti nedavno umrlog kralja Petra I. Karađorđevića i njegova nasljednika, sina Aleksandra. Tako iz Subotice dolazi informacija da je jedan tamošnji policijski činovnik "znao točno vrijeme kad će umrijeti kralj. On je te večeri, oko 8 sati, sjedio u dežurstvu sam i čitao neku knjigu. Kroz otvoreni prozor je strujao povjetarac i odjednom, sasvim neočekivano, zanjihala se slika kralja Petra koja je visjela na zidu, pala na pod i razbila se. Odmah mu je postalo jasno da je kralj upravo tada umro. Zato je hitno zatražio policiju u Novom Sadu i dežurnog upitao je li umro kralj. Ovaj mu je u čudu odgovorio da još nemaju nikakvih podataka o možebitnoj kraljevoj smrti. Ali policajac iz Subotice mu je rekao: "Umro je, umro je. Ja to dobro znam po slici koja je pala sa zida…" Poslije će se vidjeti da je imao pravo… Ili ovo: "Knežević Petar dulje vremena je živio u Crnoj Gori, na dvoru knjaza Nikole, pa se godine 1883. oženio s njegovom starijom kćeri kneginjom Zorkom. Iz ovoga braka rodila se 1884. kneginja Jelena, koja se god. 1911. udala za ruskog velikog kneza Konstantina Konstantinovića. Godine 1887. rodio se knežević Đorđe, a 1888. Aleksandar, sadašnji kralj Jugoslavije. Godine 1890. zadesio je kneza Petra veliki udarac jer mu je njegovu vjernu ženu otela nemila smrt. Poslije njezine smrti preselio se knez Petar u Švicarsku, gdje je neprekidno živio u Ženevi, te mnogo dolazio u doticaj s Hrvatima i Srbima, koji su bili tamo na naukama. Dotle su u Srbiji trajale borbe protiv nasilne dinastije Obrenović…" A o novom kralju Aleksandru ova pričica: "Kralj Aleksandar ugledao je svijet 17. decembra 1888. na Cetinju, u rezidenciji svoga djeda s majčine strane, tadašnjeg knjaza, a kasnije kralja Nikole Crnogorskoga. Kad je dosegao dječačku dob stupio je zajedno sa svojim godinu dana starijim bratom Đorđem u kor paža ruskog cara Nikolaja II. Kasnije je živio sa svojim ocem i bratom u Ženevi, posvetivši se studijima…"
Nedavno uhapšeni komunistički aktivist Simo Miljuš, osumnjičen da je stajao iza pokušaja atentata na regenta Aleksandra, a poslije i atentata na ministra Draškovića, protjeran je iz Zagreba i pod oružanom pratnjom odveden u Sanski Most, gdje će i dalje biti pod policijskom paskom. Novine podsjećaju da je Miljuš bio i član Mlade Bosne i da je kao politički sumnjivac slom Austrije dočekao u garnizonskom zatvoru u Zagrebu.
Iz štampe je izišla velika zidna karta Kraljevine SHS, posve različita od svih dotadašnjih, ne samo po veličini, već i po točnošću i modernoj tehnici štampe. Na njoj su posebnim znakovima označeni svi gradovi s preko 100.000 stanovnika, s 50.000 do 100.000, s 25.000 do 50.000, kao i gradovi, trgovišta, mjesta s 10.000 do 25.000, 5.000 do 10.000, 2.000 do 5.000 i ispod 2.000 stanovnika. Posebnim znacima označeni su manastiri (samostani), vrhovi, klanci, ruševine, majdani (rudokopi), banje (kupališta), mineralna vrela, bare (močvare), rijeke, željeznice, željeznice u gradnji i trasi, državne ceste, ceste, putovi, državne granice prema ugovorima o miru u Rapalu, Trianonu i San Žermenu, sjedišta srezova (kotara, glavarstava), okruga (županija), te po jugoslavenskim trupama zaposjednuta i sporna područja. Karta je izdana na ćirilici i latinici.
