Nakon sve učestalijih novinskih napada na Ministarstvo prometa, zbog njegove navodne umiješanosti u novčane malverzacije oko obnove pruga, neke novine su – na poticaj željezničkih direkcija u Beogradu i Sarajevu – počele objavljivati članke o – gradnji željeznica u državi!
Krenulo se s pojedinostima o "važnosti željezničke pruge Užice – Vardište. Do sada je izvoz išao preko Soluna i Sušaka, a sada će, kad pruga bude dovršena, ići preko Sarajeva… Svi važniji srbijanski centri (Valjevo, Čačak, Milanovac, Užice i drugi) vezuju se preko ove pruge s morem, što je od velike važnosti ne samo za Srbiju, već i za Bosnu…
U Londonu je, u 56. godini života, umro poznati povjesničar i diplomat Mihailo Gavrilović, jugoslavenski ambasador u Engleskoj. Novine u opširnim nekrolozima podsjećaju na bogatu "naučnu i diplomatsku karijeru ovog izuzetnog čovjeka koji je studirao u Beogradu i Parizu, ostavivši iza sebe bogat književni opus…
Sva su njegova djela neobično dokumentirana i zanimljiva. Tako su u izdanju beogradske akademije nauka izašli njegovi 'Ispisi iz pariških arhiva', ogromno djelo od preko 840 stranica u kojem se detaljno govori o povijesti Karađorđeva ustanka. Kad se vratio iz Pariza Gavrilović je postavljen za direktora Državnog arhiva u Beogradu, gdje je nastavio svoj istraživački rad, napisavši klasična djela 'Miloš Obrenović' i 'Vuk Karadžić'. Osobito je važno njegovo djelo 'Miloš Obrenović' koje ima gotovo 2000 stranica...
Diplomatsku karijeru započeo je za 1. balkanskog rata kad je imenovan za poslanika na Cetinju, a poslije sloma Srbije i Crne Gore postao je poslanik u Vatikanu, gdje je, u tamošnjim arhivima, nastavio svoj istraživački rad… Pred kraj rata bio je postavljen za poslanika u Petrogradu, ali tamo nije otišao zbog sovjetske revolucije, nego je zadržan na Krfu, u ministarstvu vanjskih poslova, gdje je neko vrijeme ostao i poslije rata. Nakon toga je postavljen za našeg poslanika u Londonu, gdje je i umro. Umro je kao savjestan, skroman i pošten činovnik svoga naroda i kao jedan od najvećih naših učenjaka…".
U Beogradu je svečano proslavljena 40-godišnjica književnog rada i 60-godišnjica rođenja književnika Branislava Nušića. U dvorani novog beogradskog Univerziteta svečara je pozdravilo 25 predstavnika raznih jugoslavenski društava. Poslije podne u Narodnom pozorištu upriličena je kazališna predstava Nušićeva "Običnog čovjeka". Uvečer je u Narodnom pozorištu otpjevana i "Himna Nušiću" koju je komponirao dirigent beogradske opere Mirko Polić, te skladba "Pozdrav Nušiću", kompozitora B. Dobrovoljskog.
U povodu jubileja Nušića je odlikovao i kralj Karađorđevom zvijezdom. Zagrebačke novine pak podsjećaju na bogati Nušićev književni rad i pritom ističu da je "poznati komediograf više puta izvođen na pozornicama hrvatskih kazališta… Nušić je životan, vedar, gibak, poletan i s prirodnim talentom za šalu… On je danas nesumnjivo najpopularniji naš pisac, ne samo u Srbiji, nego u cijeloj našoj državi…"
