Kako je Aleksandar Karađorđević, djed sadašnjeg kralja Aleksandra Karađorđevića, još davne 1849. radio na slobodi i kulturnom razvitku Južnih Slavena? To otkriva netom objavljeno tajno pismo koje je knez Aleksandar Karađorđević (Karađorđev sin, a otac kralja Petra) prije više od 75 godina uputio predsjedniku francuske republike Luju Napoleonu Bonaparteu, tražeći od njega da pomogne u zaštiti sloboda južnih Slavena u Austriji. Sada ga po prvi puta objavljuje beogradska revija Pokret.
Pismo je napisano 7. veljače 1849. na francuskom i u njemu stoji da su "Od nekog vremena kolale zabrinjavajuće vijesti o mogućem savezu između Rusije, Austrije i nekih njemački sila, ali energično držanje Francuske i Engleske otežalo je, ako ne i onemogućilo, sklapanje jednog takvog saveza koji bi išao na štetu svih naroda koji teže za slobodom i koji su pod zaštitom zapadnih liberalnih država.
Ali, ono u što se tek sumnjalo sada je postalo više nego izvjesno: ulazak ruskih trupa u Erdelj samo je prva najava kombinacija toga saveza i najstrašniji dokaz opasnosti kojima su izloženi još neoslobođeni narodi… Potpisani Knez i njegova vlada smatraju da vrše svetu obavezu prema budućnosti svoje domovine i bratsku dužnost prema ostalim Slovenima, svojim susjedima, da upozore liberalne zapadne vlade da odlučno odgovore na tu vojničku intervenciju…"
Nakon pune četiri godine, prvi putnički vlak stigao je iz Jugoslavije u Rijeku. Bio je to brzi vlak broj 202a koji je u Bakru ostavio jedan vagon prvog, te po jedan vagon drugog i trećeg razreda. Po njih je iz Rijeke došla posebna lokomotiva. Za teretni promet između Zagreba i Rijeke s Talijanima još nije postignut potrebni sporazum.
Neobični medicinski fenomen zabilježen je u jednoj beogradskoj bolnici. Tamo je primljena 13-godišnja učenica Anđelija Vorkapić koja neprekidno spava već – 18 dana! Jedina joj je hrana mlijeko, kojeg joj lijevaju u usta. Djevojčica ima normalnu tjelesnu temperaturu i ne bunca. Upitan o ovoj neobičnoj bolesti liječnik, koji je stalno uz nju, rekao je da djevojčica "boluje od tropske letargije, koja je nekim čudom dospjela u Beograd…"
Na željezničkoj pruzi Beograd – Zagreb dogodila se teška nesreća, u kojoj samo zahvaljujući sretnim okolnostima, nije nitko poginuo, ali je zato teže i lakše ozlijeđeno 18 osoba. Na ulazu u željezničku stanicu Sunja iz tračnica je, zbog raskvašene pružne podloge, iskočio putnički vlak s 30 vagona u kojima se nalazilo 365 vojnika s oficirima.
Više od 470.000 dinara podijeljeno je osobama koje su pomogle u hvatanju i likvidaciji trinaest odmetnika u nikšićkom kraju, u Crnoj Gori. Najviše je – 50.000 dinara – dobio žandarski starješina Živko Nikčević koji je rukovodio potjerom za odmetnicima. Dio novca odvojen je i za podizanje spomenika žandarima poginulima u potjerama.
