Veliko nezadovoljstvo iskazuju Crnogorci nastanjeni u Beogradu, zbog odluke vlade da isplaćuje apanažu detroniziranom crnogorskom kralju Nikoli koji živi u emigraciji. Optužuju ga za podupiranje pobunjeničkih snaga u Crnoj Gori i za smrt više od 300 osoba koje su poginule u borbama s crnogorskim odmetnicima. Uza sve to, kako kažu, "crnogorska skupština jednoglasno je zaključila da se kralj Nikola imade detronizirati, pa ako vlada sada donosi suprotne odluke znači da ne poštuje ni volju skupštine, ni volju naroda…"

 

Neke su se novine žestoko okomile na Branislava Nušića koji je, u svojstvu načelnika ministarstva prosvjete, sklopio s jednim švicarskim konzorcijem ugovor o zajmu od 50 milijuna švicarskih franaka na rok od sedam godina, a novac će biti utrošen za gradnju tridesetak kulturnih ustanova – 19 u Beogradu, po 4 u Zagrebu i Ljubljani, 3 u Skoplju… Zauzvrat, osim nepovoljnih kamata, država bi švicarskom konzorciju morala u koncesiju dati sve kino-dvorane u državi i prepustiti mu 20-godišnji monopol na prikazivanje filmova koje bi odredio sam konzorcij. To je izazvalo val nezadovoljstva u kulturnim krugovima, osobito u Zagrebu, gdje su svoje stajalište izrazili kroz golu računicu: "Grad bi za samo četiri kulturne ustanove, koje bi se izgradile od zajma, morao platiti više od pola milijarde kruna, što je potpuno neisplativo i nepovoljno i za naš grad i za našu državu…"

 

U povodu rođendana prestolonasljednika Aleksandra, u Zagrebu je najprije upriličena služba Božja u pravoslavnoj crkvi, a zatim na Trgu bana Jelačića održan i paradni mimohod trupa zagrebačkog garnizona. Sve je okončano svečanom zabavom u prostorijama "Kola" na koju se moglo ući samo uz posebne pozivnice na kojima je stajalo: "Odijelo za oficire paradno, a za dame i građane svečano."

 

Arhijerejski sabor srpske patrijaršije donio je odluku da svećenici, koji se ne nalaze u službi, mogu nositi i obično građansko odijelo, ali pod jednim uvjetom – da to odijelo bude skrojeno tako "da pokazuje izvjesne posebnosti, po kojima bi se ipak moglo prepoznati da je riječ o svećeniku…"

 

Iz Beča je prispjela veća količina sitnog metalnog novca u apoenima od 5, 10 i 25 para na kojem je ćirilicom i latinicom ispisana njegova vrijednost. Naredbom ministra financija novac je odmah pušten u opticaj, ali uz odredbu objavljenu u "Narodnim Novinama" da kovanicu "od 5 para privatna lica moraju primati u iznosu do 5 dinara, komade od 10 para u iznosu do 10 dinara, a komade od 25 para u iznosu od 25 dinara…"