Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) i MUP završili su projekt "Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom preseljenih iz Turske"?
Ovim je projektom omogućeno sirijskim izbjeglicama da u Europsku uniju uđu na zakonit i siguran način, te da pritom ne moraju riskirati živote na opasnim putovanjima. Na razini Unije pokrenut je u srpnju 2015., kao izraz međunarodne solidarnosti i podjele odgovornosti s državama u koje je pristigao velik broj izbjeglica. Dakle, riječ je o mehanizmu kakav nam je bio potreban, a danas je još potrebniji, tj. o međunarodno dogovorenoj strategiji za upravljanje migracijama, smanjenje nezakonitih migracija te sprječavanje krijumčarenja ljudi kojima su izbjeglice često izloženi. S obzirom na rezultate, projekt smatram uspješnim – djeca su upisana u škole, završila razrede, lokalna je zajednica prihvatila i pružila podršku novim susjedima, odrasli su uključeni u programe obrazovanja i prekvalifikacije, a neki već i rade. Nisu svi ostali u RH, no oni koji jesu na putu su uspješne integracije.
Koliko je izbjeglica putem projekta stiglo u Hrvatsku?
Hrvatska se temeljem dviju odluka Vlade iz 2015. i 2017. godine obvezala prihvatiti ukupno 250 Sirijaca iz izbjegličkih kampova u Turskoj. Temeljem prve odluke prihvaćene su 152 osobe, a u našem je projektu prihvaćeno preostalih 98 izbjeglica, odnosno 20 obitelji. Aktivnosti vezane uz prihvat i kompletnu integraciju vodio je JRS, dok je MUP proces sufinancirao europskim sredstvima.
Koliko je uspješna integracija ovih obitelji?
Kao i sve osobe koje u RH dobiju međunarodnu zaštitu, prve dvije godine su smješteni u državnim stanovima, koji su također opremljeni europskim novcem. Izabrane su dvije lokacije, Sisak i Karlovac. Ključni je čimbenik integracije lokalna zajednica, i u tome su se naša dva grada iskazala. No, riječ je o dvosmjernom procesu koji iziskuje mnogo truda i od izbjeglica. Glavni su izazovi hrvatski jezik, uključenje na tržište rada, i općenito normalan život nakon mnogo godina provedenih u izbjegličkim kampovima. Uvijek je tu i financijsko pitanje, budući da su obitelji najčešće višečlane.
Kakav im je život u gradovima?
Naši ljudi vole pomagati i time jako olakšavaju život izbjeglicama. Jedna grupa volontera nam se javila nakon što su na lokalnom portalu pročitali ružne komentare o izbjeglicama, pa su angažmanom pokazali da njihov grad nije takav. Naš je obrazovni sustav dobro posložen i djeca izbjeglice se relativno lako integriraju u njega. Mnogi su poslodavci otvoreni stranim radnicima, te tako omogućuju da i izbjeglice budu od pomoći široj zajednici. Sve u svemu, izbjeglice su ljudi koji vježbaju našu ljudskost, izvlače najbolje iz nas, potiču nas da mijenjamo nabolje naše sustave i obrasce ponašanja.
