Problemi s kojima se suočavaju strani radnici u Hrvatskoj i zaštita njihovih radnih prava bili su tema konferencije za medije 26. aprila u sjedištu Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) u Zagrebu.

- Uoči Međunarodnog praznika rada želimo skrenuti pozornost javnosti na neke od tipičnih situacija u kojima se naši korisnici nalaze, a koje u javnosti nisu toliko apostrofirane, premda se radi o kršenju radnih prava - rekao je ravnatelj JRS-a pater Stanko Perica.

Kako je naglasio, izazovi s kojima se susreću strani radnici često su slični onima koje imaju tražitelji međunarodne zaštite u Hrvatskoj, a nisu rijetke i situacije u kojima osobe prelaze iz jednoga u drugi status, kako bi legalizirali svoj boravak u zemlji. JRS nudi besplatne tečajeve hrvatskog jezika za strane radnike, te im pruža psihosocijalnu i pravnu pomoć, kazao je Perica koji se zalaže za propise koji bi bili povoljniji za tu kategoriju ljudi.

U JRS-u su se sreli s više slučajeva u kojima je stranac došao u RH, pa na aerodromu saznao da ga poslodavac više ne treba jer je u međuvremenu našao drugog radnika. Javljali su im se stranci iz Srbije, najčešće Indijci, kojima je ondje lažno obećano da će uskoro po dolasku biti prebačeni u Hrvatsku i ondje dobiti radno mjesto. Susreli su se i sa situacijama kada bi poslodavci stranim radnicima oduzeli dokumente, tražili da rade bez potpisanog ugovora, ili im pak odbili isplatiti dogovorenu plaću. Tu je i problem smještaja, naročito u većim gradovima, iskustvo čega već godinama imaju i izbjeglice.

- Mnogi domaći građani nisu voljni strancima dati stan u najam, dok su drugi spremni iznajmiti prostorije, ali samo većem broju stranaca, čime ti prostori postaju neadekvatni za njihov smještaj. Na to se nadovezuje i problem rasizma, naročito prema osobama iz Afrike i Latinske Amerike, s kojim se naši korisnici često susreću, iako je riječ je dobronamjernim ljudima i vrijednim radnicima. Konačno, tu je i problem teške dostupnosti bolje plaćenih radnih mjesta, pa velika većina njih radi za plaću između 600 i 700 eura - naglašavaju Perica i voditeljica ureda JRS-a Ana Marčinko.

Na presici su predstavljeni i pojedinci kojima JRS pokušava pomoći.

Bračni par Fraterne Centwali Makuta i Aksanti Francine Mwarhanyi živjeli su u DR Kongo na području uz granicu s Ruandom, koje je tako reći ratna zona. U Hrvatsku su pristigli po radnoj dozvoli, a iako rade nisu u mogućnosti provesti spajanje obitelji i dovesti svojih petero djece. Po Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH prvo moraju jednokratno platiti njihovo zdravstveno osiguranje u godišnjem iznosu, šti znači da za dovođenje djece moraju platiti 5.000 eura. Sve vrijeme njihovu maloljetnu djecu u DR Kongu čuva bolesna 86-godišnja baka. Kako nisu s djecom, to ih dovodi u teško psihičko stanje.

Državljaninu Kube Yordanu Framilu Oliveru Vegi MUP odbija izdati novu radnu dozvolu, tvrdeći da se prilikom izdavanja prve radilo o grešci. Kako je rekao, ranije je podnio zahtjev za azil, ali kada je ustvrdio da se za njegovo rješavanje čeka više od godine dana, procijenio je kako će po radnoj dozvoli lakše regulirati svoj status u Hrvatskoj. Radna mu je dozvola uredno izdana, a po njenom isteku se poslodavac obratio nadležnim tijelima kako bi zatražio novu. Odbijen je uz tvrdnju da se niti prva radna dozvola nije smjela izdati.

- Rečeno mi je da moram napusti zemlju. To mi je teško palo jer želim ostati ovdje, tu imam prijatelje i novi život. Sad čekam već pet mjeseci rješenje moje situacije, ističe Yordan.

– Takvo obrazloženje je u suprotnosti s odredbama Zakona o strancima, koji ne vezuje izdavanje radne dozvole uz rješavanje statusa tražitelja međunarodne zaštite. Osim toga, više njegovih kolega je na istovjetan način uredno ishodovalo već više radnih dozvola - komentira slučaj pater Perica.

Dvije državljanke Angole i Ukrajine progovorile su o teškoćama prilikom priznavanja inostranih obrazovnih kvalifikacija, odnosno diploma, zbog čega ne mogu raditi u struci iako su visokoobrazovane. Helena Da Graca Da Costa Brinco je ekonomist, a Valeriia Movenko psiholog.

- U Hrvatsku sam došla prošle godine. Iako sam diplomirala poslovni menadžment i administraciju, trenutno radim na poslovima čišćenja, a uz to pomažem drugim ljudima iz Afrike. To su ljudi koji mnogo propatili jer godinama žive uz vrlo niski standard - rekla je Helena.

Valeriju je u Hrvatsku donio rat u Ukrajini.

- Moje se sveučilište u Hersonu, koji je bio pod okupacijom, nalazi u vrlo teškoj situaciji. Htjela bih raditi kao psiholog u Hrvatskoj i pomagati ne samo ukrajinskoj djeci, već svima. S obzirom da radim s Ukrajincima, nemam previše mogućnosti da usavršavam hrvatski, iako sam završila više tečajeva - kaže Valerija, koja trenutno radi kao dječji psiholog u JRS-u - kaže Valerija

U JRS-u se zalažu za izmjene mehanizma priznavanja diploma, koji je suviše krut i zahtjevan.

Jedan od koraka je dostavljanje diplome i drugih dokumenata do kojih je ponekad nemoguće doći ili se mogu preuzeti samo lično, što je problem ako je rečena zemlja u ratu. Tu je i skupoća prijevoda svih isprava koji se zahtijevaju, zatim dugotrajnost procesa i kompliciranost koraka koje je potrebno poduzeti, uključujući tu i polaganje (velike) razlike u ispitima.

Te su poteškoće u priznavanju stranih isprava jedan od razloga zašto u Hrvatsku dolaze uglavnom nekvalificirani radnici na nisko plaćena radna mjesta, iako ima i brojnih slučajeva

kako među stranim radnicima ima osoba koje svojim obrazovanjem i iskustvom daleko nadmašuju razinu radnog mjesta na kojem se iz raznih okolnosti nalaze. Tako Hrvatska gubi školovane kadrove kojih ionako nedostaje, ističu u JRS-u.

- Povodom Praznika rada željeli smo dati glas onima koji nisu u stanu sami braniti svoja prava, čiji problemi nisu u fokusu javnosti, a koji svojim trudom i zalaganjem uvelike obogaćuju naše društvo - zaključio je Perica.