Velika većina građana Hrvatske želi uvesti strože kažnjavanje obiteljskog nasilja, svima dostupni i besplatni pobačaj, novi porez na banke, porez na imovinu najbogatijih, zakon o porijeklu imovine i obavezni građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskim školama. Većina želi i legalizaciju marihuane za osobnu uporabu, ali i slanje vojske na granice "zbog ilegalnih migracija" te policijsko vraćanje svih koji prijeđu granicu bez dokumenata.

Pokazala je to poslijeizborna analiza biračkih stavova Fakulteta političkih znanosti. Provedena je na temelju "Izbornog kompasa", aplikacije za pomoć pri biračkoj orijentaciji prema izbornim programima koju je ovaj fakultet prvi puta primijenio na minule izbore u Hrvatskoj. S preko 145 tisuće ispitanika, Izborni kompas predstavlja do sada najveću bazu podataka u društvenim znanostima u Hrvatskoj.

Rezultati koje su u Novinarskom domu u Zagrebu prezentirali Višeslav Raos, Kosta Bovan i Goran Čular, pokazuju da se najviše anketiranih birača ponajviše složilo u dvije teme. Čak 96 posto odgovorilo je potvrdno na tezu da je potrebno snažnije kažnjavati počinitelje obiteljskog nasilja, a 90 posto da policija treba imati pravo vraćati preko granice svakoga tko bez dokumenata pokuša ući u Hrvatsku. Slično je i po pitanju drugih konstatacija o strancima: protiv većeg prihvata azilanata bilo je 60 posto ispitanika, dok se 66 posto usprotivilo konstataciji o stranim radnicima kao demografskom rješenju Hrvatske. Većina (52 posto) je bila i za „slanje vojske na granicu zbog ilegalnih migracija“; 29 posto je bilo protiv. Za ponovno uvođenje vojnog roka bilo je 42 posto, a 38 posto protiv.

Istraživanje je pokazalo i da su žene više za strože kažnjavanje obiteljskog nasilja, dostupnost pobačaja i pravo istospolnih parova na usvajanje djece.

Svima dostupni i besplatni pobačaj podržalo je 65 posto ispitanika nasuprot 23 posto građana koji su se usprotivili. Za obavezni građanski odgoj i obrazovanje bilo je 80 posto, a 10 posto protiv. U pojedinim temama koje su dovele do najvećeg razilaženja u stavovima, poput istospolnog posvajanja djece po istim kriterijima kao i u slučaju ljudi u braku, 45 posto ih je podržalo takvu opciju, nasuprot 42 posto koji su se usprotivili. Više građana bilo je i protiv samostalnog odlučivanja roditelja o tome hoće li njihovo dijete pohađati nastavu spolnog i zdravstvenog odgoja i obrazovanja (47 posto protiv, a 42 posto za opciju izbora). Većina (51 posto) se nije složila s tezom da femicid kao posebno kazneno djelo narušava ravnopravnost spolova, dok je 36 posto izrazilo potvrdno mišljenje.

Za uvođenje novog poreza na banke glasalo je čak 82 posto. Skoro isti broj građana (79 posto) zalaže se za povratak zakona o porijeklu imovine. Uvođenje poreza na imovinu 1 posto najbogatijih želi 67 posto ispitanika, dok je za porez na nekretnine 47 posto, nasuprot 33 posto koji su protiv. Što se tiče legalizacije marihuane za osobnu upotrebu, 53 posto bi podržalo takvu mjeru, dok se 31 posto protivi.