Knjiga ‘Srbi u Cetinskoj krajini’, autora Božidara Simića i Filipa Škiljana, predstavljena je u potkrovlju galerije ‘Sikirica’ u Sinju. Dvojica autora obradili su dvadeset i četiri sela cetinskog kraja te sve srpske porodice, po prezimenima, koje su u njima živjele. Povjesničar Dragan Markovina rekao je da ova knjiga pokušava sačuvati memoriju jednog naroda u jednom kraju.
- Koliko god se u prvi mah činilo da je ova knjiga, a jeste, namijenjena preostalim Srbima u Cetinskoj krajini i onima koji su otišli, smatram da će najveću vrijednost postići kada bude pročitana među hrvatskom većinom. Ukoliko to uspije, gledat ću na to kao jedan veliki civilizacijski pomak i bit će mi drago što sam jednim malim dijelom u tome sudjelovao - rekao je Markovina, koji je ugodno iznenađen kvalitetom ovog rada u zanatskom smislu.
Božidar Simić istakao je kako čitatelj u knjizi može vidjeti sve o porijeklu određene porodice i prezimena: kad je došla u ovaj kraj, kako se ta porodica razvijala, gdje je emigrirala iz tog sela, odnosno, inventuru Cetinske krajine u zadnjih 350 godina.
- Obuhvaćen je period od 1650. godine, iako smo se služili i dokumentima iz knjiga objavljenih sa turskim defterima što znači da smo tražili veze pojedinih porodica sa njihovim selima od 1550. godine. Građu smo tražili u državnim arhivima u Zadru, Splitu, spisima državnih providura, pravoslavnoj Eparhiji Dalmatinskoj u zadarskom arhivu, katastarskim mapama i pisanim knjigama ranije objavljenim koje smo smatrali relevantnima - kaže Simić.
Doktor povijesti Filip Škiljan smatra da će knjiga biti interesantna pripadnicima srpske manjine koji još uvijek žive na ovom području, ali i pripadnicima hrvatske većine, kao i onima koji su otišli u druge dijelove Hrvatske, u Srbiju, druge dijelove Europe i prekookeanske zemlje.
- U prvoj posjeti Sinju shvatio sam koliko će ovo biti opsežan posao i koliko je nemoguće raditi ga sam. Proučavajući arhivsku građu, razgovarajući i sa preostalim, malobrojnim stanovnicima pokušali smo prikazati ovaj prostor koji je obilovao višestoljetnim migracijama. Donijeli smo mnogo informacija o svakoj pojedinoj obitelji. Ovo će biti jedna vrsta spomenika na sve te porodice koje su stoljećima živjele sa svojim prijateljima i rodbinom koji su bili hrvatske nacionalnosti - kazao je Škiljan.
