Bajami koje je Mira Gagić, umirovljenica iz Gornjih Biljana, njegovala pune četiri godine, nepovratno su uništeni 15. aprila ove godine. Za sada još uvijek nepoznati zločinac dao je sebi truda i strpljenja: pod okriljem noći, odlučan da nanese nemjerljivu štetu i napakosti ženi koja je emocionalno vezana za svoje polje, jakim pesticidom otrovao je jedno po jedno stablo mladog badema.
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva - Područna jedinica Zadar utvrdila je krajem aprila stopostotnu štetu na svim Mirinim sadnicama. Policijski službenici PU zadarske uzeli su četiri uzorka lišća, tla i grančica bajama i maslina koje se nalaze odmah uz bajamik. Trenutno se radi vještačenje u Centru za forenzična ispitivanja u Zagrebu, a poljoprivredna inspekcija navodi da će, ovisno o nalazima, biti izdate upute o zaštiti vlasničkih prava Mire Gagić.
Ovo nije prvi put da se u povratničkim sredinama događa ometanje posjeda ili uzurpacija zemljišta. Nekad je oružje otrov, nekad namjerno puštanje stoke da uništi sve usjeve, a sve je češća direktna zabrana ulaska na parcelu te institucionalno i projektno podržano otimanje posjeda.
Srpsko narodno vijeće obećalo je pomoć oštećenoj vlasnici pa je nabavljeno 50 kontejnerskih sadnica iz doline Neretve. U petak, 29. maja, organizirana je radna akcija sađenja mladih bajama na Mirinom polju. Petnaestak zaposlenika SNV-a, članovi Mirine obitelji, prijatelji i susjedi došli su u Gornje Biljane kako bi zasadili mlade bajame i pomogli u navodnjavanju.
Autohotna dalmatinska kultura obično se sadi na jesen, ali sadnice koje je SNV nabavio pogodne su za sađenje u kasno proljeće, s tim što je potrebno osigurati više vode. Kupljena su tri plastična tanka vode od 1000 litara, a Mirin rođak je bio zadužen da iz obližnjeg sela dovede cisternu za punjenje tankova. Kako bi sve bilo kako treba, po propisima i pravilima struke, cijelu radnu akciju u petak je nadgledala agronomistica Gordana Dragun iz Ministarstva poljoprivrede.
Dragun objašnjava da je riječ o dvogodišnjim kontejniranim sadnicama suvremenog kasno cvatućeg sortimenta nacijepljenog na podlozi križanca breskve i bajama. Navodi da se ovi bajami nalaze u kritičnoj fazi uzgoja, pa je Miri preporučeno da ponovi navodnjavanje i da na bajame baci organsko gnojivo.
Iako je bajam zahvalna biljka koja je u pravilu otporna na razne elementarne nepogode, na obilan prirod treba sačekati. U prvom periodu uzgoja stabla, koji traje od jedne do tri godine, nije predviđena proizvodnja, a početak rodnosti nastupa tek u četvrtoj godini nakon sadnje s prosječnim prirodom od 500 kilograma, rekla je Dragun. Mirini otrovani bajami imali su upravo četiri godine i ona je na jesen očekivala prve veće plodove.
A dok su se na polju entuzijastično sadili i navodnjavali mladi bajami, sa strane je stajao tužan prizor, kao podsjećanje na zločin – mrtva, potpuno spaljena stabla već odraslih bajama s plodovima. Mira nam je priznala da ima podijeljene osjećaje i da je još uvijek pod velikim stresom od pretrpljene štete. Kaže nam da se na svoje polje dolazi isplakati kao na grobu. Iako izuzetno zahvalna SNV-u na pomoći, svoje mezimce koje je njegovala ‘kao mačka mačiće’ neće moći brzo preboljeti.
- Ne mogu vam opisati koliko mi je teško. Mene policija nije ni pitala na koga sumnjam, a ja svakim danom sve više sumnjam na jednu osobu jer nas ovdje nema puno. Ali kome to da kažem? Policija je prvo tvrdila da je ovo bila elementarna nepogoda, nisu me htjeli pustiti da idem s njima na očevid, sve mi je to jako neobično. Džaba sve, mojih bajama više nema - govori Mira.
Osim toga, ona ima problem i sa tuđom stokom koja brsti ostale usjeve, masline, kapulu i drugo povrće. Objašnjava nam da ovce i koze ne prave samo jednokratnu, nego i dugoročnu štetu, jer gdje ovca prođe, tu ploda nema narednih nekoliko godina zbog specifične sline koja je užasno štetna za biljke.
U povratničkim krajevima nema masovne poljoprivredne proizvodnje pa se ne mogu vidjeti ni one opasne, električne ograde koje bi narušile izgled zemlje, ali bi bile učinkovite u zaštiti usjeva od ljudi i životinja. Mira kaže da se zemlja kod njih nikad nije ograđivala, uvijek se znalo što je čije, svi su se međusobno poštovali i podržavali, jer je svaka obitelj jednako živjela od zemlje. Danas te sigurnosti više nema. Nastupilo je neko zlo vrijeme, došli su loši ljudi koji se naslađuju tuđom nesrećom, priča nam Mira dok stojimo u njenom bajamiku.
Tatjana Dragičević iz SNV-ovog Odjela za socijalna i humanitarna pitanja kaže da je sa zadovoljstvom organizirala ovu radnu akciju, upravo zato što se tako postiže konkretno rješavanje problema.
- Meni je zaista drago da imam priliku sudjelovati u ovakvim inicijativama. Najveća vrijednost radnih akcija je povezivanje i motiviranje ljudi da se bore za stvari do kojih im je stalo. Mira je borbena žena koja na svoj život primjenjuje mudre poslovice. Zlonamjernici su slomili bajame, ali nisu slomili Mirinu volju i odlučnosti da živi od svojeg rada i u svojoj kući - kazala je Tatjana.
Predsjednik SNV-a Boris Milošević kazao je da je negativna priča preokrenuta u pozitivnu u samo mjesec dana i da je ova radna akcija poruka onome koji je Miri nanio patnju. Rekao je i da se čeka da policija i pravosuđe odrade svoj dio posla, da nađu trovača i da ga primjereno kazne.
Od Mirine kuće do polja ima preko kilometar hodanja po kršovitom bijelom putu, ali ona ga sa lakoćom savladava, gurajući kolica s alatkama. Grupno hodanje poslije sađenja bajama podsjetilo ju je na njeno djetinjstvo kad bi se pedesetak ljudi zajedno vraćalo kući iz polja, odnosno s posla. Danas tim teško prohodnim makadamom bez javne rasvjete ide sama.
Za sve pomagače u dvorištu Mirine kuće bio je osiguran ručak, pa je pod stablom lipe nazdravljeno za novi život mladih bajama. Da će mlade sadnice uspjeti, tu nema sumnje: bajam je otporan na niske temperature, prilagodljiv je na slabije plodnu zemlju i plodove daje oko 35 godina. Nažalost, još uvijek nema lijeka za ljudske štetočine s otrovom u rukama.
