Srpska zajednica dobila je svoj novi prostor u Zadru gdje je u utorak, u Ulici kralja Tvrtka 3, otvoren Srpski kulturni centar. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Boris Milošević prilikom otvorenja kazao je da prostor centra posvećuju kulturi, obrazovanju, okupljanju i druženju dajući ga na korištenje županijskom i gradskom vijeću srpske nacionalne manjine i SKD-u Prosvjeta, kako bi se imali gdje organizirati i provoditi svoje programe. Svrha je centra privući članove srpske zajednice, ali i pokazati potencijale svim građanima Zadra i Zadarske županije.
Zadarski kulturni centar posvetio je episkop dalmatinski Nikodim koji je podsjetio da se ove godine navršava 110 godina od pokojenja vladike Nikodima Milaša, koji je, kako je rekao ''proslavio srpsku eparhiju u tim krajevima''. Kazao je da bi se srpska zajednica što se tiče očuvanja baštine i kulture srpskog naroda morala ugledati i na njega. Među okupljenima je bio i predsjednik zadarskog Gradskog vijeća Marko Vučetić.
Milošević je pak podsjetio i na bogatu kulturnu povijest zadarskog kraja i Srba koji su na tom prostoru stoljećima doprinosili kulturi, obrazovanju i sportu. Spomenuo je tako značajnije Srbe, rođene Zadrane poput Gavre Manojlovića, predsjednika Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) od 1924. do 1933. godine i književnika Vladana Desnice koji su ostavili veliki trag u hrvatskom društvu. U Zadru je živio i radio Božidar Petranović koji je 1836. godine počeo štampati Srbsko-dalmatinski almanah, kasnije preimenovan u Srbsko-dalmatinski magazin a njegov je brat, vladika dalmatinski Gerasim bio devet godina urednik magazina.
Napomenuo je Milošević da je velikim zalaganjem i doprinosom braće Petranović u Zadru 1861. godine osnovana Matica Dalmatinska koja je brinula za kulturni preporod, jezik i pouku te pomagala izdavanje knjiga i listova, a Božidar je bio njezin dugogodišnji predsjednik.
Boris Milošević otvara centar (Foto: SNV/Facebook)
- Zadar je Srbima povijesno važan jer je u tom gradu od 1842. do 1918. godine bilo sjedište Eparhije dalmatinske. A kad već govorim o povijesti, Zadru i odnosima Srba i Hrvata, koji su kroz povijest imali svoje uspone i padove, teško je ne spomenuti Zadarsku rezoluciju koja je donesena prije 120 godina, točnije 17.10.1905. Rezoluciju su potpisali srpski narodni zastupnici i predstavnici srpskih građanskih stranaka u Hrvatskoj - članovi Srpske narodne samostalne stranke, Srpske narodne radikalne stranke i Srpske narodne stranke na Primorju - kojom su, pod uvjetom priznanja ravnopravnosti srpske narodnosti u Hrvatskoj, izrazili podršku sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom – podsjetio je Milošević.
Milošević je za kraj poželio da kulturni centar koji otvaraju bude most u Zadru, ''da živi i sve razlike i neslaganja nek premosti i prebrodi'', citirajući i stih Đorđa Balaševića iz pjesme koju je posvetio upravo Zadru: ''Postoji stih naizgled vrlo prost/ stih iznad svih, stih više kao most/ da premosti, da prebrodi/ kad priča nikud ne vodi...''
