Korona, korona – odzvanja zvonkom jekom iz gornjogradskih blokova u vjetrovito zagrebačko predvečerje; jedna djevojka povjerava drugoj kako je njezina prijateljica zbog korone otkazala rođendansku zabavu. U pravcu gradskog istoka uhvatili smo jedan običan mobilni razgovor o mutiranoj koroni, a nešto kasnije, u Ilici, roditelji su stali objašnjavati djetetu da se gripa mora odležati. Prodavačica u jednom dućanu obuće nakratko je pak uzdahnula: ‘Neće valjda zatvoriti granice.’ Javni toaleti u centru grada dobro su opskrbljeni tekućim sapunom, što koriste mnogi građani, posebno otkako su Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo savjetovali preventivno izbjegavanje rukovanja i često pranje ruku, osobito nakon korištenja bankomata. Poneki inače poslovično dobro posjećeni kafići i barovi doimaju se s večeri polupraznima, pa ipak, nakon pokojeg pića, među odvažnijima kraj šanka čuju se različite verzije priče o koroni koja je, poznata i prepoznata po svom pridjevku, postala općim mjestom javnog života u Hrvatskoj.
Eminentni hrvatski znanstvenici, sve odreda uvaženi iseljenici poput Ivana Đikića, Igora Rudana, Nenada Bana i Igora Štagljara, svoja saznanja o virusima izložili su javnosti nepretenciozno i smireno, pozivajući na oprez, ali odbacujući potrebu za panikom
Hrvatska je, čini se, uspješno odbila prvi napad koronavirusa, koji je u nas otkriven 25. veljače kod Zagrepčanina koji je nakratko boravio u Italiji, čiji je sjever europski centar zaraze, a gdje je dosad, prema informacijama Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), čak 2.263 pozitivnih na koronavirus, a 79 osoba je umrlo. U trenutku dovršetka ovog teksta u srijedu, epidemiolozi u Hrvatskoj registrirali su desetero oboljelih, od čega je petero u Rijeci i troje u Zagrebu obiteljski povezano, dok su dva slučaja potvrđena u Varaždinu, s time da je zadnji oboljeli, vozač kamiona koji je bio u Italiji, bio u samoizolaciji.
Iako je ministar zdravstva Vili Beroš početkom tjedna kazao da je u Hrvatskoj epidemiološka situacija dobra i da je zadovoljan uputama koje po nalogu njegova ministarstva provode županijski medicinski centri, zbog progresije zaraze u Italiji nije do kraja isključio uvođenje strožih mjera u obrani od koronavirusa. Za sada ne znamo što bi te mjere propisivale, jer osim već postojećih karantena organiziranih na infektološkim odjelima klinika diljem zemlje, one otprije nalažu i ‘savjesnu samoizolaciju’, kojoj je primjerice pribjegao saborski zastupnik SDP-a Joško Klisović, koji je sudjelovao na skupu kojem je prisustvovala i osoba kod koje je koronavirus kasnije potvrđen.
Širom Europe otkazuju se međunarodni sajmovi, a tu praksu primijenio je i Zagrebački velesajam otkazavši za ovaj vikend najavljeni sajam Beauty & Hair Expo. I dok su švicarske vlasti zabranile sva javna okupljanja na kojima se očekuje više od hiljadu ljudi, a talijanske također već otkazivale ili zabranjivale okupljanje publike na sportskim priredbama, hrvatske vlasti za tako radikalnim mjerama još nisu posegnule. Zbog mira naše trgovkinje s početka teksta, podsjetimo da je po završetku nedavnog rimskog sastanka s kolegama iz Francuske, Švicarske, Slovenije i Austrije ministar Beroš izjavio da je odlučeno da se granice između država ipak neće zatvarati, što koronu zasad stavlja u fokus isključivo medicinskog, ali ne još prvorazrednog političkog pitanja. Svjesna visokog udjela turizma u BDP-u od preko 19 posto, Vlada je pak saopćila da je Hrvatska i dalje sigurna turistička destinacija. Barem zasad.
Bilo kako bilo, pojavu koronavirusa u Hrvatskoj, za koji cjepiva još nema i koji je smrtonosan ponajviše za osobe oslabjelog imuniteta i kronične bolesnike, obilježila je u početku medijska panika uz najave najcrnjih scenarija, zbog čega su građani pohitali u ljekarne i svjetlosnom brzinom razgrabili sve medicinske maske (koje i nisu tako učinkovite u obrani od virusa) te pokupovali većinu dezinficijensa u drogerijama, tako da su radnici Plive na posao morali u već zaboravljenu treću smjenu.
Zanimljiva je zapravo uloga digitalnih medija kod kriznih situacija ovakvog tipa. Za ocjenu o tome obratili smo se Krešimiru Kroli, sociologu medija sa Sveučilišta u Zadru, koji nas je podsjetio da je kod ovakvih kriznih situacija, a prije ere digitalnih medija, postojala hijerarhija koja se odvijala tako da su prvo stručne institucije procjenjivale stanje, kako bi potom putem posebnih priopćenja diseminirale informacije ključne za javnost.
- Mediji su u tom smislu jednostavno morali čekati podatke i informacije koje dolaze od institucija i ustanova koje se profesionalno bave navedenom tematikom. U sustavu digitalnih medija ta hijerarhija je iščezla, odnosno mogućnost horizontalne komunikacije i činjenica da praktički bilo tko s kreiranim profilom na društvenim mrežama ili aplikacijama za razmjenu poruka, WhatsApp, Viber i ostalima, može kreirati vijest ili informaciju, napravile su ogroman pritisak na način na koji je sustav informiranja dosad funkcionirao - kaže za Novosti Krolo.
Kako bi takozvani klasični informativni mediji zadržali relevantnost, domeće sociolog, informacije i vijesti se generiraju logikom društvenih mreža, a što neminovno znači i brzinu, manjak provjere i posljedično generiranje više panike u izvještavanju. Medijsku paniku u vezi koronavirusa uspjeli su primiriti medicinski stručnjaci iz javnozdravstvenih institucija koje su, znajući da će virus kad-tad doći u Hrvatsku, reagirale, kako kaže sociolog Krolo, na visoko profesionalnoj razini.
Prije ere digitalnih medija, u kriznim situacijama postojala je hijerarhija: prvo su stručne institucije procjenjivale stanje i potom putem posebnih priopćenja diseminirale informacije ključne za javnost. Ta je hijerarhija sada iščezla – ističe Krešimir Krolo
To može biti osobito ugodna vijest u inače po mnogočemu manjkavim i slabo organiziranim društvima poput hrvatskoga, jer pokazuje koliko društvene dobrobiti nastaje iz sustava javnog zdravstva koji vode odmjereni stručnjaci poput epidemiologa, infektologa ili molekularnih biologa, ali i svih drugih zdravstvenih radnika, pa i samog ministra zdravstva, koji za razliku od bivšeg ministra Milana Kujundžića barem naoko pokazuje entuzijazam i radni elan u novonastaloj situaciji. Tu su i eminentni hrvatski znanstvenici, sve odreda uvaženi iseljenici poput Ivana Đikića, Igora Rudana, Nenada Bana i Igora Štagljara, koji su svoja saznanja o virusima, pa i aktualnoj koroni, izložili javnosti nepretenciozno i smireno, pozivajući, dakako, na oprez, ali odbacujući potrebu za panikom.
‘Oprez je nužan jer se suočavamo sa situacijom koja nam je nepoznata. Za nekoliko mjeseci vidjet ćemo da je oko ovoga bilo puno buke, a oko vrlo malo razloga’, napisao je, između ostalog, Igor Rudan.
Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu kazao je da virus COVID-19 nije toliko puno smrtonosniji od svakogodišnjeg virusa gripe, od koje u jednoj godini umre i preko 60 tisuća osoba. Indikativna je zapravo njegova izjava da moramo biti svjesni da će ovakvih opasnosti biti sve više i da su one povezane s klimatskim promjenama koje nisu bezazlene samo zbog problema s vremenskom uvjetima, nego zbog stvaranja tzv. dormantnih ili pritajenih virusa u prirodi koji, kako bi im se doskočilo, traže ulaganje u znanost i ljude.
Sedativnu ulogu prema javnosti odigralo je i resorno Ministarstvo zdravstva, koje je prije pojave virusa u Hrvatskoj osnovalo vlastiti krizni stožer, kojim predsjeda Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM). Zajedno s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), oni svakodnevno u poslijepodnevnim satima na svojim mrežnim stranicama objavljuju najnovije podatke i saznanja u vezi koronavirusa. No građanima je posebno bitna činjenica da im je HZJZ preko svojih stranica ustupio dva mobilna broja, koja u svako doba dana služe kako bi se preko njih mogli informirati o koronavirusu, kao što na istim stranicama mogu pročitati informacije o simptomima zaraze, rizičnim skupinama, načinu širenja virusa i mjerama prevencije.
Ni epidemiološka služba HZJZ-a, pod ravnateljstvom Krunoslava Capaka, ne prepušta koronu slučaju: zajedno s Klinikom za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević i njezinom ravnateljicom Alemkom Markotić, zaduženi su za pronalaženje onih s kojima su oboljeli bili u kontaktu, pri čemu je više od 60 takvih osoba u Hrvatskoj promptno završilo pod epidemiološkim nadzorom. Klinika za infektivne bolesti u fokusu je javnosti i zbog činjenice da je ondje Vlada četiri dana prije prvog oboljelog uspostavila karantenu u kojoj se i ovog trenutka nalaze i testiraju osobe zbog sumnje da su bile u doticaju s oboljelima ili boravile u izvorištima zaraze. A najtraženija i medijski najeksponiranija osoba u zemlji postala je upravo ravnateljica Alemka Markotić, koja je zbog svoje, rekli bismo, stručne elokvencije prilikom obraćanja javnosti izazvala zanimanje medija i za svoj privatni život, pa smo tako doznali, između ostalog, da je ta znanstvenica s inozemnom karijerom u vrijeme rata radila na Katedri za mikrobiologiju na Medicinskom fakultetu u opkoljenom Sarajevu.
Zbog koronavirusa u Hrvatskoj se ubrzano osnivaju ili su najaktivniji stožeri svake vrste, pa već po tome možemo shvatiti da se događa nešto izvanredno: tako se Vladin Stožer civilne zaštite, pod ravnateljstvom ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, svakodnevno putem medijskih konferencija obraća građanima s najnovijim informacijama o koranavirusu. Odande su, između ostalog, apelirali na građane da se drže naročito mjera samoizolacije, kako se virus eventualno ne bi širio dalje. No kako potencijalno zaražene osobe često nailaze na osudu u društvu, a samoizolacija nije ugodno iskustvo, sustav socijalne skrbi osigurao je iz Obiteljskog centra stručnjake za psihosocijalno savjetovanje i podršku osobama koje se u njoj nalaze, a bit će dostupni telefonski svakim radnim danom i za vrijeme vikenda od 8 do 20 sati. Vlada je također odobrila Klinici za infektivne bolesti 2,25 milijuna kuna za nabavu devet uređaja za umjetnu ventilaciju, kako bi se osigurali nužni preduvjeti za sprječavanje daljnjeg širenja i liječenje od koronavirusa.
Stožer civilne zaštite Grada Zagreba demantirao je pak medijsku informaciju da je zbog koronavirusa krenula svakodnevna dezinfekcija tramvaja. ‘ZET provodi svakodnevno čišćenje tramvaja, a jednom mjesečno neovisno o koronavirusu dubinski se čiste kola posebnim sredstvom’, izjavila je njegova načelnica Olivera Majić.
Prema procjenama stručnjaka, dolaskom toplijih dana širenje koronavirusa moglo bi se usporiti, a možda i potpuno zaustaviti, baš poput klasične sezonske gripe od koje je, kažimo i to, u Hrvatskoj zaključno s 23. veljače oboljelo ukupno 40.095 ljudi. No da će se korona tako ponašati, za sada nitko ne može sa sigurnošću potvrditi: prema statistici Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, u svijetu je za sada zabilježeno gotovo 90.000 oboljelih i 3.100 umrlih. Epidemije koronavirusa vladaju u Kini, Južnoj Koreji, Iranu i Italiji, koja po broju oboljelih i dalje predvodi među članicama Europske unije. Iza nje najviše je zaraženih u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj.
A Hrvatska? U ovakvoj pomalo izvanrednoj situaciji ne bi bilo naodmet kada bi država osnovala i kakav krizni stožer za zaštitu od virusa koji danomice haraju zemljom – od virusa mržnje i netrpeljivosti prema pripadnicima raznih manjina, istospolnim parovima, ženama i izbjeglicama, radnicima svih kategorija, ili od virusa koji potiču korupciju ili pak rehabilitaciju ustaštva. Tada bi se i aktualni koronavirus činio samo kao prolazna bolest.
