Na području zagrebačkog i petrinjskog potresa ukupno su izgrađene 273 zamjenske obiteljske kuće, od čega njih 255 u Sisačko-moslavačkoj županiji, pohvalio se ministar Branko Bačić na sjednici Vlade održanoj krajem augusta. Budući da nam se prilikom lanjskog posjeta selu Moštanica kraj Petrinje činilo kako je pitanje dana kada će se šesteročlana familija Dragić, o kojoj smo pisali u više navrata, useliti u jednu od takvih kuća, bili smo uvjereni da je njihov slučaj u međuvremenu riješen i da su preseljenjem iz kontejnera u prostranu jednokatnicu, koju im je država počela graditi ujesen 2022., već postali dijelom Bačićeve statistike. Zbog toga nas je nemalo iznenadila poruka koju smo ovih dana dobili od Zorana Dragića: "Bliži se četvrta zima od potresa, a mi i dalje u limenkama. U kuću se još nismo uselili jer imamo problema sa izvođačem radova."

Po dolasku u Moštanicu, Zorana, njegovu suprugu Danijelu, oca Miloša i majku Radojku zatičemo na dobro nam poznatoj lokaciji – u šupi, jedinom objektu u njihovom dvorištu koji je preživio banijski potres s kraja 2020. godine. Tamo posljednjih 1365 dana provode većinu svoga vremena, a noće raspoređeni u dva kontejnera, koja desetogodišnjem Vasiliju i osmogodišnjoj Vasilisi po dolasku iz škole služe i za učenje i za igru. I to sve pokraj kuće iz obnove koja je u međuvremenu dobila bijelu fasadu i za koju su Dragići kupili gotovo sav potreban namještaj. Međutim, ne mogu unutra. Izvođač radova, kažu nam, u januaru je promijenio bravu, zaključao kuću, otišao i prestao im se javljati.

- I od tada status quo. Sve sa dvoje male djece i gluhonijemih staraca koji su prešli osamdesetu - govori 47-godišnji Zoran, inače zaposlen kao vozač u jednoj sisačkoj firmi, dok je Danijela angažirana na projektu "Zaželi" kao gerontodomaćica.

- Baba i đed nam popiše mozak više. Vele, umrijet će u kontejneru. Djeca isto tako, žele svoje sobe, privatnost. Da ne govorimo da se prehlade čim malo zahladi. Doslovno smo dovedeni u situaciju da kraj gotove kuće moramo razmišljati o odlasku iz svoje avlije. Već smo ludi i živčani, više ne znam od čega sam - nastavlja Zoran.

Budući da su prije potresa imali riješene imovinsko-pravne odnose, Dragići su među prvima, još u martu 2021., predali zahtjev za izgradnju zamjenske kuće. Ugovor o izgradnji potpisali su u ljeto naredne godine, a temelji su udareni tri mjeseca kasnije.

- Što se tiče građevinskih radova, stvarno nemamo zamjerki. Do početka 2023. kuća je već bila pod krovom. Pa su došli i fasaderi, paralelno su rađeni pregradni zidovi i ostalo, struja, voda i to nesretno grijanje zbog kojeg je nastao problem - veli Zoran.

- Pošto je sve išlo relativno brzo i s obzirom na to da smo gledali kako radnicima dobro ide, bili smo uvjereni da ćemo se useliti do kraja 2023. - domeće Danijela.

- Međutim, onda dolazi taj 29. septembar, odnosno pokusna primopredaja - nastavlja Zoran.

Na taj su datum s predstavnikom izvođača radova iz tvrtke Bau gradnja d.o.o., koju je angažirala država na većem broju poslovao na obnovi Banije, operativnim koordinatorom iz firme Jam-ing d.o.o. i nadzornikom projekta sastavili popis nedostataka na kući koji su trebali biti otklonjeni u roku od 15 dana. Zoran i Danijela kažu da su tada prešli preko dijela sitnijih zahvata i od izvođača zatražili da im riješi ono najvažnije, centralno grijanje. Još su prilikom ugradnje instalacija tražili da im se ranije planirana peć na pelete zamijeni onom na kruto gorivo pošto žive na selu i imaju svoja drva, što im uvelike olakšava tešku financijsku situaciju. Majstori su to uradili krajem oktobra 2023., a prije službene primopredaje Dragići su se bacili na testiranje grijanja.

- Kako je kuća bila otključana, u tih mjesec dana smo unijeli nešto stvarčica, tek toliko da bi djeca mogla učiti na toplom. Zbilja smo aktivno ložili, ali temperatura se nikako nije dizala iznad 17 stepeni, a po propisima minimalna ne bi trebala ići ispod 20. I tih 17 smo postigli samo u prostoriji u kojoj je peć, a u ostalima devet-deset, uvrh glave 12 - prisjeća se Zoran.

U međuvremenu im je, tvrdi naš sugovornik, rečeno da prestanu ložiti, a nakon pauze od mjesec dana da ponovno počnu.

- I opet ista stvar. Tada su aktivnije dolazili majstori i bezuspješno sve odzračivali, a u jednom momentu se pojavio i Martin Jozić, šef Bau gradnje i, kao, čudio se što grijanje ne radi. Naredni put smo ga vidjeli u januaru 2024. na sastanku s nadzornikom, koordinatorom radova i majstorom grijanja. Tada je pao dogovor da dođe strojar i provjeri situaciju, nađe kvar. Međutim, dva dana kasnije Jozić šalje svoja dva majstora na spavanje s ciljem da u kući lože 48 sati - veli Zoran Dragić.

- U tom navratu su promijenili bravu i zaključali kuću a da nas ništa nisu pitali ili se konzultirali s nama - podsjeća Danijela.

Na sve je, kažu, došao i nadzornik i pokazao im da su radnici uspjeli postići zadovoljavajuću temperaturu koja je išla sve do 26 stupnjeva. Dragići su uvjereni da im je to pošlo za rukom uz pomoć grijalice koju su ponijeli sa sobom i kocka za potpalu koje su ubacivali u peć.

- Dakle, stalno su kurili. Na kraju je ispalo da bismo mi trebali imati Peru ložača koji bi isto to radio. Poručili su nam da bismo tako trebali ložiti, i to je to. Zaključali su kuću i otišli - kaže Zoran.

Nakon perioda čekanja i bezuspješnog zivkanja izvođača, Dragići su se odlučili obratiti resornom Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i nekim njegovim sektorima. U zahtjevu koji su uputili 24. travnja ove godine zatražili su da se imenuje neovisni stručnjak "koji će utvrditi sve činjenice vezane za projektirane i ugrađene elemente sustava grijanja te da se isprave sve nepravilnosti kako bi sustav grijanja bio funkcionalan, a stanovanje u izgrađenom objektu prihvatljivo". Zatražili su i da im se omogući uvid u završni izvještaj nadzornog inženjera kao i pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja. Službeni odgovor još nisu dobili, a nakon što su isti mejl poslali na adresu ministra Bačića, nazvao ih je, kažu, voditelj Službe za obnovu i izgradnju stambenih jedinica Tomica Čavlek.

- Nakon što sam mu opisao problem, upitao me što bismo točno mi htjeli. Kažem, samo nam osigurajte to grijanje ili nam na kraju krajeva napravite dimnjak za svaku prostoriju i mi ćemo grijati kao što smo grijali staru kuću. Veli on da u poslijeratnoj obnovi nisu davali ni fasadu. Reko', mi to ništa nismo tražili, samo da se možemo normalno grijati na drva, a on mi na to spusti slušalicu. I odonda ništa - prisjeća se Zoran Dragić.

S istim problemom 6. juna obratili su se i Uredu pučke pravobraniteljice koji je, veli nam Danijela, od ministarstva zatražio očitovanje, ali također bezuspješno. Na naš upit iz ministarstva su pak odgovorili sljedeće: "Vezano uz Vaš upit koji se odnosi na primopredaju zamjenske obiteljske kuće na adresi Moštanica 19 u Petrinji dajemo informaciju kako je ministarstvo u kontaktu s vlasnikom zamjenske kuće, nadzornim inženjerom i izvođačem radova, a u cilju utvrđenja i otklanjanja eventualnih nedostataka po pitanju sustava grijanja." Kako bismo došli do nešto konkretnijih informacija, obratili smo se i Martinu Joziću, direktoru Bau gradnje koji se svojevremeno, zajedno sa suprugom Marijom, našao pod istragom USKOK-a zbog poslovanja sa Zoranom Kuščević, suprugom Lovre Kuščevića, bivšeg HDZ-ovog ministra uprave kojem se trenutno sudi za niz kaznenih djela. Jozića se dovodilo u vezu i s preplaćenim iznosima koje je Ministarstvo graditeljstva isplaćivalo izvođačima radova na obnovi Gunje nakon poplave.

- Ne interesira me ništa, ne dajem nikakve izjave i ne razgovaram s novinarima - poručio nam je Jozić u telefonskom razgovoru.

- Znači, nemate baš ništa za reći o problemu zbog kojeg familija Dragić ne može ući u kuću i još uvijek spava u kontejnerima? - pitali smo ga.

- Kuća im je nuđena, a za ostalo vidite s njima. Doviđenja - uzvratio je i prekinuo.

Dragići su se u međuvremenu konzultirali sa stručnjacima koji se razumiju u sustave centralnog grijanja. Kako su im rekli, problem je najvjerojatnije nastao nakon zamjene peći.

- Pošto je rađena preinaka peći na kruto gorivo, trebale su biti rađene i preinake instalacija, vodova i radijatora. Na kraju ispada da izvođači zapravo nisu ispoštovali cijelu proceduru prilagođavanja potrebnu da se grijemo na drva kako spada. Tu je nešto pošlo po krivu - tumači Zoran.

- A kako više stvarno ne možemo čekati, razmišljali smo da nešto sami pokušamo. Međutim, sad i da hoćemo, ne možemo napraviti procjenu troškova ili popravak jer je kuća zaključana - kaže Danijela.

Na rastanku ih pitamo kako bi postupili da su sve ovo znali na početku procesa obnove.

- Uzeli bismo novce za samoobnovu i tjerali po svome. A ne ovako. Dali su nam nešto, a mi... Ma vidiš i sama. Ovo nije ništa drugo nego patnja - odgovara Zoran Dragić.

 

Završetak obnove planiran do 2030.

Broj novoizgrađenih zamjenskih kuća na Baniji u međuvremenu se popeo na 258, dok je u toku izgradnja njih još 209, saznali smo od Ministarstva graditeljstva. "Na području Sisačko-moslavačke županije obnova je u potpunosti završila na 7.956 lokacija koje uključuju 11.275 stambenih jedinica. U ovome trenutku na području županije otvoreno je 936 gradilišta obnove koji uključuju 3.134 jedinice. Dodatno, novčanom pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće kupljeno je 35 kuća te je u izgradnji i 35 državnih kuća, kao i 35 drvenih kuća u Sisku za privremeni smještaj stradalnika potresa", poručuju iz ministarstva.

Dodaju da su Vladinim Programom stambenog zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica iz veljače 2023. sva klasična kontejnerska naselja zatvorena, a korisnici zbrinuti u primjerenijem zamjenskom smještaju. "U ovome trenutku, uz kuće još postoji 1.595 individualnih kontejnera s time da neki od njih nisu u funkciji stambenog smještaja te se isti kontinuirano izuzimaju. Važno je napomenuti kako su korisnicima kontejnera u više navrata ponuđeni drugi oblici stambenog zbrinjavanja, no do sada se 2.074 korisnika smještenih u 749 kontejnera izjasnilo da ne želi drugi oblik zbrinjavanja do završetka obnove budući da ne žele napustiti svoju imovinu gdje imaju domaće životinje i vrtove. Za te je korisnike ministarstvo izradilo mobilne energetski učinkovite kuće koje se postavljaju uz terene korisnika, ukoliko je to moguće, do završetka obnove njihovih vlastitih nekretnina."

Iz ministarstva kojim rukovodi Branko Bačić poručuju i da se na području Sisačko-moslavačke županije značajno povećava stambeni fond kroz gradnju 59 višestambenih zgrada s ukupno 1.024 stana te da bi prema postojećem planu izgradnja svih zamjenskih obiteljskih kuća i zgrada trebala završiti do kraja prve polovice 2027., dok je cjelokupna poslijepotresna obnova planirana do 2030. godine.