Prva dva događaja u okviru ovogodišnjih ‘Desničinih susreta’ bavila su se podsjećanjem i razotkrivanjem manje poznatih dijelova bogate karijere Vladana Desnice – poezijom, muzikom i filmom. S tim u vezi organizatori - Centar za komparativno-historijske i interkulturne studije i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko društvo pisaca (HDP) i SKD ‘Prosvjeta’ - ovogodišnja su događanja omasovili i učinili javnijima.

Krenulo je s književno-muzičkim programom ‘Mudrac na suncu’ održanom 20. septembra u punoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu. Nakon uvodne riječi predsjednika HDP-a Zorana Ferića, Velimir Visković je podsjetio na 14-godišnje uspješno organiziranje ove manifestacije koja je po broju učesnika u pojedinim temama dobivala ne samo regionalni, nego i evropski karakter. Naglasio je tim povodom zasluge jednog od idejnih tvoraca i osnivača, profesora Drage Roksandića.

- Vladan Desnica nalazi se na razmeđi hrvatske i srpske kulture, te pripada i hrvatskoj i srpskoj književnosti jer su mnoga njegova djela objavljivana i u Beogradu. Time nastavlja tradiciju Sime Matavulja, Ive Ćipika, nepravedno zapostavljenog Nike Bartulovića, pa i Tina Ujevića koji je svoje rane zbirke pjesama objavljivao u Beogradu, pa i na ćirilici, podsjetio je Visković.

- Desnicu znamo kao pisca kompaktne građe. SKD ‘Prosvjeta’ izdala je njegova sabrana djela u četiri knjige, što se možda i ne čini puno, ali ako znamo da svaka od njih ima po 500-600 stranica, kao i da postoje brojni neobjavljeni rukopisi, osim po kvaliteti, njegov opus čine velikim i po obimu, rekao je Visković, ističući da javnost Desnicu najviše povezuje s njegova dva romana – ‘Proljeća Ivana Galeba‘ i ‘Zimsko ljetovanje‘. Ali za razliku od proznih ostvarenja, od kojih ‘Proljeća‘ nazivamo i ‘roman – esej‘, u svojoj poeziji Desnica je bio skeptičan prema modernizmu, rekao je Visković, dodavši i da je kao čovjek upućen u književnost, muziku, film i likovnost nakon izdanih romana, priča, pjesama, kritika i drugih ostvarenja zašutio u 60-im godinama.

- Osim što je hrvatski i srpski, Desnica je i moj pisac, rekao je Tonko Maroević, ističući da je u njegovim djelima prepoznao kulturnu tradiciju, svijetost Mediterana i ljubav za poeziju. Podsjetio je da je Desnica počeo pisati poeziju nakon uspjeha njegova dva romana. - Poezija je stvar mladosti, jer mnogi najbolje pjesme napišu do puberteta, ali kod Desnice je to došlo do izražaja u starijim godinama, rekao je Maroević.

- Ne bi se trebali zamarati je li Desnica hrvatski ili srpski pisac, najvažnije je kakav je, a ja bih rekao da je odličan, kazao je Branko Čegec u ubraćanju, najavivši nastupe pjesnika koji su čitali i recitirali svoje pjesme inspirirane Desnicom.

Svoje pjesme pročitali su i Lana Derkač, Monika Herceg, Mateja Jurčević, Miroslav Kirin, Andrijana Kos-Lajtman Miroslav Mićanović, Sonja Manojlović, Sibila Petlevski i Darija Žilić, a mimo najave kao pjesnik predstavio se i Zvonko Kovač, sveučilišni profesor koji je svojim radovima dao doprinos brojnim ‘Susretima’. Muzičku notu poetskoj večeri dao je gudački kvartet ‘Sebastijan‘, a program je vodila Korana Serdarević.

Nakon skupa pitali smo Ferića koliko je teško predstaviti Desnicu kao pjesnika.

- Teško je zbog nekoliko stvari , u prvom redu jer je njegova poezija bila u drugom planu. Stekao je afirmaciju kao prozaik, a onda i kao pisac, a njegova poezija je u njegovoj vlastitoj sjeni, iako smo od Tonka čuli da je upravo poezija glavni sastojak njegove proze, jer se o ‘Proljećima Ivana Galeba’ piše kao o lirskom romanu.

- Poeziji danas nije lako i zbog toga mi je užasno krivo, s obzirom da mi se čini da je poezija početak književnosti. Javnost sustavno zanemaruje poeziju, zato ovaj pjesnički susret s Desnicom i susret pjesnika s nama pokazuje da je poezija prisutna i da je važna, i Desničina i ova suvremena koju smo slušali, rekao je Ferić.

Naredne večeri, 21. septembra, u dvorani Akademije dramskih umjetnosti održana je i filmska večer ‘Desnica na filmu, Desnica o filmu‘. Prikazani su filmovi ‘Pravda‘, nastao prema Desničinoj noveli i uvodne scene filma ‘Koncert‘ Branka Belana za koji je Desnica napisao scenarij prema Belanovom sinopsisu. Najavljeni film ‘Pred zoru‘ Eduarda Galića nije prikazan zbog loše kopije, pa je zatražena njegova restauracija.

O Desničinom doprinosu filma govorio je Bruno Kragić s naglaskom na brojne Desničine tekstove u svjetlu ranih filmskih estetika, ističući njegov jasan stav o određenim filmskim djelima.

O Desnici kao filmskom kritičaru i esejistu govorio je Silvestar Mileta. Naglasio je njegovu distinkciju visoke i trivijalne kulture, kao i da je Desnica bio nezadovoljan filmašima mlađe generacije koji su ulazili direktno u filmsku umjetnost bez ‘kaljenja‘ na nekim drugom umjetničkim područjima. Desnica je smatrao i da se književno djelo treba uništiti i pretvoriti u filmski jezik, rekao je Mileta.

O filmovima rađenim prema Desničinim djelima izlagala je Višnja Vukašinović, dok je Tomislav Šakić govorio o Desnici kao autoru brojnih tekstova o filmovima.

U raspravi je bilo riječi i o ‘Koncertu‘, koji je zbog Belanovog odstupanja od Desničinog scenarija bio povod za žustre polemike između njih dvojice. Film iz 1954. godine, koji je koštao cijeli godišnji budžet ‘Jadran filma‘, nije naišao na odobravanje vlasti, a iako nije zabranjen, zapečatio je Belanovu filmsku karijeru, a indirektno i Desničinu koji se, iako filmofil koji je redovno odlazio u kina, više nije bavio filmom. Ironijom sudbine, nakon višedecenijske pauze ‘Koncert‘ je stekao kultni status i proglašen jednim od najboljih ostvarenja jugoslavenske kinematografije.

Desničini skupovi, koji su ove godine bogatiji nego ikad ranije, nastavljaju se u oktobru koncertnim izvođenjem Desničinih melodija, predstavljanjem novog izdanja Biblioteke ‘Desničini susreti‘ na Interliberu i na kraju naučnim skupom s međunarodnim učešćem ‘Vladan Desnica i Zagreb, 1924. – 1930. i 1945. – 1967.’.