Prva domaća digitalna biblioteka book&zvook upravo je objavila roman-klasik ‘Proljeća Ivana Galeba’ Vladana Desnice. To je do sada najveći i najobimniji projekt ove biblioteke, te drugi u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem – prva je bila ‘Ježeva kućica’ Branka Ćopića, objavljena prošle godine.
- Audio-medij je izuzetno prikladan za Desničin roman. Dobro napisana rečenica kada je izgovorena zvuči prekrasno, dok loše napisana zvuči još gore negoli u tekstu. Desnici je to bilo izuzetno važno, konačno, bio je i kompozitor te imao veliko glazbeno iskustvo. ‘Proljeća Ivana Galeba’ brusio je godinama. Snimanje te knjige bilo nam je ogroman zalogaj. Snimljen, roman traje 17 sati. Čitao je glumac Zoran Čubrilo iz Zagrebačkog kazališta mladih. Izuzetno se pedantno pripremao za čitanje te knjige, u kojoj postoji ogroman broj riječi i pojmova koji se u našem jeziku više ne koriste – talijanizama, germanizama ili latinskih i grčkih fraza, kaže nam Ljubica Letinić, koja uz Lanu Deban stoji iza Transonice. Riječ je o produkcijskoj kući koja je pokrenula book&zvook – spomenutu biblioteku, ali ujedno i aplikaciju za pametne telefone.
- Mjesecima smo se bavili ovom knjigom, no svaka minuta bila je prekrasno iskustvo. Također, kompozitor Maro Market je priredio diskretni glazbeni kolaž koji prati knjigu. Iskustvo govori da je tako ugodnije slušanje. Mislim da smo napravili sjajan posao i strašno mi je drago da smo u fokus javnosti vratili Desnicu, kao prvog klasika u našoj ediciji, dodaje Letinić.
Na ovotjednoj promociji audio-izdanja ‘Proljeća Ivana Galeba’ sudjelovao je i Tomislav Brlek, profesor komparativne književnosti sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
- Desnica je imao izuzetno naglašen smisao za zvuk rečenice i ritam. Taj roman pisao je dvadeset godina, bilo mu je stalo da tvori kompozicijsku cjelinu. Nadalje, bogat rječnik tog romana upućuje da je riječ o djelo koje je vrlo zahvalno za ovakvu vrstu interpretacije. Konačno, to je – bahtinovski rečeno – polifonijski roman par excellance. Iako je ispripovijedan jednim glasom, zapravo sadrži niz drugih glasova. Sve skupa je složeno u cjelinu koja nije monološka, govori Brlek za Novosti. U romanu, naime, glazbenik Ivan Galeb poduzima rekonstrukciju svog života u trenutku izvjesne smrti. No vrijeme koje mu je još preostalo da svoj život ispripovijeda također je dio života.
- Podnaslov ‘Igre proljeća i smrti’ svakako je prikladan – smrt se događa u linearnom vremenu, a proljeće u ciklusima. Igra je sam roman, i to je zapravo odnos između, s jedne strane, življene povijesti, događaja u kronološkom i uzročno-posljedičnom nizu, a s druge strane interpretacija te događaje prebacuje u ciklički modalitet. Roman počinje i završava motivom sunca i proljeća, dakle vraća se na početak, iako jest postojao fabularni i narativni progres, dodaje Brlek.
U okviru book&zvooka trenutno postoji dvadesetak naslova, uglavnom domaćih pisaca, premda Deban i Letinić planiraju i prijevodne naslove, kao i školske lektire. Do sada su, primjerice, snimljeni ‘Schindlerov lift’, koji je čitao sam autor Darko Cvijetić, Marko Tomaš upravo je snimio svoj ‘Crni molitvenik’, a Ivana Bodrožić ‘Hotel zagorje’. Letinić kao naročito izuzetno izdanje navodi ‘Grobnicu za Borisa Davidoviča’, koju je čitao Miki Manojlović. Riječ je ediciji ‘Reflektor’ koju je prije nekoliko godina pokrenuo Vladimir Arsenijević. U njenom okviru snimljeno je pet-šest naslova koje je preuzeo book&zvook. Ističe se i ‘Komo’ Srđana Valjarevića kojeg je pročitao preminuli glumac Nebojša Glogovac. U okviru suradnje sa SNV-om planiran je čitav niz naslova. Tu su izbor srpske poezije, Grigor Vitez, Mirko Kovač i Simo Mraović. Zamišljeno je da u toj ediciji budu objavljivani književnici srpskog porijekla koji pripadaju hrvatskom književnom korpusu, no razmišlja se i o drugim piscima iz Hrvatske i Srbije.
Sam medij audio-knjige nije nov. Još prije više desetljeća postojale su priče za djecu na pločama koje je objavljivao Jugoton, kasnije i audio-kasete. Postojale su također i edicije s izborim iz poezije svjetskih bardova književnosti. Međutim, zadnjih je godina medij audio-knjige na zapadu i općenito na globalnom nivou dobio novi život i postao vrlo popularan. Dijelom se radi i o tome da suvremeni način života mnogima onemogućava da imaju onoliko vremena za čitanje koliko bi željeli.
- S druge strane, audio-knjige možete slušati dok vozite na posao, čekate u redu, trčite i rekreirate se – ne morate više nositi sobom CD-player, nego samo mobitel - ili radite neki rutinski posao, koji okupira ruke, ali ne i um. Mnogima koji osam ili deset sati dnevno rade za računalima vjerojatno je privlačnije da slušaju, nego li da opet čitaju. Također, postoji čitava nova generacija djece koja odrastaju uz pametne telefone i možda ne čitaju toliko književnost. Ideja je bila da im ponudimo knjige kroz medij koji je njima blizak, te da i ne-čitačima omogućimo novi put do teksta. No kako svjetski servisi koji već postoje ne prihvaćaju knjige na hrvatskom ili slavenskim jezicima općenito, morale smo pokrenuti svoju platformu. Tako je nastao book&zvook i zaista nam je stalo da produkcija bude vrhunska, zaključuje Letinić.
Književnost je, uostalom, tisućljećima prije izuma pisma bila isključivo usmeni fenomen. U tom smislu audio-knjige su najnoviji, ali ujedno na neki način i najstariji način književnog iskustva.
- Audio-knjige književnosti daju dimenziju koju uglavnom zanemarujemo kad čitamo. Naime, teoretski mi i onda primjećujemo zvuk, ritam i druge eufonijske elemente, ali ovdje ih se ne može zaobići. To je jako dobro. Istovremeno, taj medij ipak ne može zamijeniti čitanje, jer pisani tekst često i živi od ambivalencija, od toga da ne znate kako nešto točno treba pročitati u smislu intonacije. Također, paralele s usmenom književnosti svakako postoje, no ona je u pravilu bila namijenjena grupama slušatelja, za razliku od audio-knjiga koje uglavnom slušaju pojedinci. Svakako, riječ je o vrijednoj i dobrodošloj pojavi, reći će Brlek.
