Ovogodišnji međunarodni naučni skup Desničini susreti, o radu Vladana Desnice, održan 20. decembra u rektoratu Zagrebačkog sveučilišta, bili su posvećeni temi "(Ne)poznati Desnica i književne ostavštine u baštinskoj perspektivi: primjeri dobre prakse", ali i uz odavanje počasti nedavno umrlom Urošu Desnici, jednom od članova porodice Desnica koja se brine o očuvanju baštine ovog slavnog književnika te o Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom, gdje je živio.
- Ove godine Desničini susreti imaju dva epicentra u raspravi. S jedne strane je problem percepcije jer se Desnica doživljava kao književnika elitne kulture i kao jednog od najmisaonijih i najprodornijih ljudi - rekao nam je profesor Drago Roksandić, osnivač Desničinih susreta koji istrajava u njihovom održavanju.
- Na dnevni red smo stavili kako Desnicu mogu čitati djeca i ljudi koji književna djela percipiraju kao artefakte popularne kulture, te kako ga učiniti suvremenikom u svijetu kakvim jesmo. Da bi to bilo moguće, ne treba se ograničiti samo na prostor knjige i tiska; živimo u virtualnom dobu, a nije malo toga učinjeno da književnost progovori i kroz nove medije. Dio skupa bio je posvećen dobrim praksama - na koji način se može pristupiti Desnici, imajući u vidu što Desničin opus jeste. Drugi dio skupa je fokusiran na probleme digitalizacije njegove ostavštine, ali i kritičkog objavljivanja neobjavljenih rukopisa. Na horizontu je i rasprava o izdavanju kritičkog izdanja čitavog njegovog opusa, jer smo s obitelji Desnica, vlasnicima opusa i autorskih prava, ostvarili odlične odnose. Iznimno je važno da se u prostoru međusobnog povjerenja procijeni što učiniti s tom ostavštinom koja nerijetko otvara više pitanje nego što daje odgovora, jer nas Desničin život tangira ništa manje nego djela koje je stvorio - rekao je.
Iako je dogovoreno da se prvo arhivistički obradi njegova ostavština, a potom digitalizira, zbog pomanjkanja sredstava odlučili smo digitalizirati građu u obliku u kojem se nalazi, pa će se u dogovoru s vlasnicima sistematizirati prema uobičajenim načelima i rekonstruirati sve njene segmente.
Na pitanje kako Desnicu učiniti pristupačnijim široj javnosti, Roksandić je rekao da su "Proljeća Ivana Galeba" vezana uz djetinjstvo, a neke od njegovih najboljih pripovijesti su uz ruralne ambijente na način na koji nitko drugi nije o tome pisao.
- Može se napraviti mnogo toga u raznim medijima, samo treba kreativno čitati. Iako je Covid promijenio način života svih nas, inicijalni interes je stvoren, pa po prvi put imamo suradnike koji do sada nisu sudjelovali - rekao je Roksandić.
Izaslanik ministrice kulture Miljenko Domijan govorio je o Urošu Desnici i o kulturnom prožimanju Islama Grčkog, ali i o ratu koji rađa zlo, ali i ponešto dobro. Naveo je primjere obnove Kule Jankovića na kojoj se radilo i prije rata, kao i ikone koje su u ratu prebačene u Novi Sad i sada vraćene restaurirane.
I Roksandić je evocirao uspomene na susrete i dobru suradnju s Urošem, ali se dotaknuo i starije historije porodice. Zatvarajući skup najavio je češće razgovore o Desnici, dok je kopredsjedavajuća Vlatka Lemić naglasila važnost očuvanja baštine i nastojanja da arhivska građa bude dostupnija široj publici.
Skupu su, osim članova porodice Desnica, prisustvovali i predstavnici "Prosvjete" i Arhiva Srba u Hrvatskoj, kao i brojni naučnici iz Hrvatske, Srbije, BiH i Italije.
