Međunarodni naučni skup ‘Desničini susreti 2017.’, održan od 15. do 17. septembra u Zagrebu, bio je posvećen 50. godišnjici smrti Vladana Desnice, jednog od najznačajnijih književnika prošlog vijeka. Ovogodišnja tema skupa bila je ‘Smrt u opusu Vladana Desnice i evropskoj kulturi - poetički, povijesni i filozofski aspekti’, a njome se bavio velik broj naučnih radnika iz regiona.

Prilikom otvaranja skupa u Hrvatskom društvu pisaca (HDP), supredsjedavajući Pripremnog odbora, profesor historije na zagrebačkom filozofskom fakultetu Drago Roksandić ukazao je na veliku brojnost učesnika.

- To je za sve nas koji već godinama sudjelujemo u organizaciji skupa velika zadovoljština - rekao je Roksandić, podsjetivši da se ovogodišnji susreti održavaju u Zagrebu, gradu u kojem je Desnica stvorio najveći dio svog opusa i gdje je umro.

U ime porodice, skupu se obratio piščev unuk Vladan Desnica.

- Hvala organizatorima što dugi niz godina uspijevaju održati kontinuitet susreta i to s jako zanimljivim i originalnim temama, posebno u kontekstu obilježavanja 50. godišnjice njegove smrti - rekao je Desnica.

O čemu zapravo govorimo kada govorimo o smrti, objasnio je predsjednik HDP-a Nikola Petković.

- Iako postoji konsenzus da, misleći i očekujući smrt, govorimo o jedinoj izvjesnosti koju svi dijelimo, nije li bespredmetno upitati se o čemu zapravo govorimo kada govorimo o smrti? O iskustvu smrti, strahu od nje, boli i žalovanju, procesu umiranja? Smrt je, dakle, prva nerješiva nepoznanica ovih susreta. Jedino izvjesno i jedino za što mislim da se možemo neupitno osloniti jest opus Vlada Desnice - rekao je Petković, koji je govoreći o reakcijama na smrt Slavka Goldsteina, kome je minutom šutnje odana počast, rekao da je govor mržnje upućen Goldsteinu također oblik smrti.

Supredsjedavajući skupa Bojan Jović iz Beograda također je naglasio značenje skupa i doprinos razotkrivanju velikog Desničinog djela, dok je generalni sekretar SKD-a ‘Prosvjeta’ Srđan Tatić izrazio zadovoljstvo kontinuiranom suradnjom na projektu.

Podsjetimo, Desničini susreti dio su dugogodišnje suradnje Centra za komparativno-historijske i interkulturne studije i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog društva pisaca i ‘Prosvjete’. Susreti se realiziraju i u okviru dvogodišnjeg međudržavnog hrvatsko-srpskog projekta Desničini susreti i hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam u suradnji s Institutom za književnost i umetnost iz Beograda.

U okviru susreta u Knjižnici ‘Bogdan Ogrizović’ prve večeri skupa predstavljen je zbornik radova s prethodnih susreta o kojem su govorili Tonko Maroević, Vladimir Gvozden, Zvonko Kovač, Boris Bui, Bojan Jović i Drago Roksandić. Govoreći o radovima sadržanim u zborniku, Maroević je naglasio da je prepun sadržaja, kako u domeni ‘desnicologije’, tako i hrvatsko-srpske kulturalnosti.

Gvozden je rekao da je Desnica veliki izazov i probni kamen za teorijske ideje, kao i da je riječ o manjinskom piscu, jer pokušava govoriti ‘s one druge strane’. Kovač je ukazao na odličan interdisciplinarni pristup, ističući da je djelovanje Desnice na slavu međunarodnih i međunacionalnih odnosa.

Na skupu je učestvovala i Maja Radonić, docentica na Fakultetu za kulturu i medije iz Beograda.

- Veoma sam zadovoljna kako je sve organizovano, nivoom rasprave, razmenom iskustava i produbljenim teorijskim saznanjima do kojih su kolege došle. Mislim da Desnica nije dovoljno prisutan u Beogradu i tek sad, kroz ove susrete koji se zajednički organizuju, ponovo ulazi na veća vrata u srpsku kulturnu javnost i počinje da dobiva ono zasluženo mesto koje je imao u našoj književnoj tradiciji - rekla je ona u razgovoru za ‘Novosti’.