U okviru međunarodnog sajma knjige Interliber, 13. novembra, u srijedu predstavljeno je izdanje 'Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica', zbornik radova s prošlogodišnjih Desničinih susreta, međunarodnog naučnog skupa posvećenog istaknutom književniku i svestranom umjetniku Vladanu Desnici. Zbornik su predstavili Dragomir Bondžić iz Beograda, Petar Prelog i urednik, sveučilišni profesor u penziji Drago Roksandić.
- Ovo je prvi put u 17 godina, koliko se štampa zbornik radova s Desničinih susreta, da se predstavljanje održava na Interliberu - rekao je u uvodnoj riječi Boris Bui, urednik FF pressa, tijela koje izdaje publikacije Filozofskog fakulteta.
Bondžić je naglasio da je tema zbornika, u kojem su na preko 400 stranica skupljena 24 rada s prošlogodišnjeg naučnog skupa, odnos umjetnika i grada. Radovi ne donose samo sliku grada, nego i njegov kontekst u dva vremena, dva društva i dvije države, koje su proizišle iz ratova i bile nosioci nade, a onda i razočarenja. Pokrivene su različite oblasti istorije, ne samo Zagreba nego i Hrvatske i Jugoslavije, a veliki značaj imaju i međunarodni utjecaji na zagreb i okolinu koji su postojali u tim periodima.
– Tema radova u zborniku se mogu podeliti na dva osnovna perioda, onaj iz druge polovine 20-godina prošlog veka kad je Desnica došao na studij i onaj od 1945. kad je Desnica odlučio da živi u Zagrebu. Obuhvataju brojna naučne discipline i oblasti. Neke od njih su slika drugog, odnosno kako je Zagreb 30-ih viđen u beogradskim medijima, s obzirom da je reč o dvema različitim sredinama. Teme radova su i jezično pitanje, umetnost i kultura u Zagrebu, kao i zagrebačko Sveučilište o kojem su napisana četiri rada, od kojih se jedan odnosi na modernizaciju, a tri na njegovo delovanje u totalitarizmu. Iz radova se vidi postojanje značajnog rasta broja studentkinja, ali bez značajnijeg učešća u pristupu katedri, a beleži se i značajno povećanje broja stranih studenata - rekao je Bondžić.
Zbornici su uzbudljiviji i zanimljiviji od monografija, ali je onima koji odlučuju teže objasniti njihovu važnost zbornika, rekao je Prelog, naglasivši da je ovo zbornik s dugom tradicijom.
Roksandić je naglasio da je u ovih 17 godina postojanja zbornika radove objavilo između 200 i 300 ljudi.
– Malo je projekata, pogotovo ako je njihov fokus na piscu, postiglo tako velik broj uključenih znanstvenika što je postignuto zahvaljujući dogovoru organizatora Centra za komparativno-historijske i interkulturne studije, Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog društva pisaca i SKD-a ‘Prosvjeta‘ da skupovi i teme radova budu što inkluzivniji. Zbornik je posvećen Zagrebu, posebno njegovom periodu nakon 1945. koji karakterizira najkreativnije razdoblje, ali i najveće životne probleme Vladana Desnice - rekao je Roksandić.
Nakon predstavljanja zamolili smo Roksandića da kaže nešto o predstojećem naučnom skupu koji će biti održan 22. i 23. novembra.
- To je skup koji će problematizirati ljudsku dramu Vladana Desnice, njegovo formiranje i naročito stvaranje nakon 1945. otvorenije nego ikada do sad. U suradnji s obitelji, gdje je pohranjen najveći dio ostavštine, ali i šire, zahvaljujući i nizu baštinjenih iskustava došli smo do spoznaje da o otvorenim pitanjima vezanim uz Desnicu i njegovo okruženje možemo otvorenije, a nadam se i sugestivnije razgovarati nego što je to bio slučaj - rekao je Roksandić, dok je Bondžić dodao da je Desnica poznat u naučnim krugovima, ali manje u široj javnosti.
