U prošla dva broja Novosti opsežno smo problematizirali policijsku prepisku iz WhatsApp grupe "OA Koridor II – Zapad" i ukazali kako je njena vjerojatna svrha vođenje neslužbene evidencije postupanja prema migrantima. Ozbiljan je problem i sama činjenica da policija veliku količinu podataka o operativnom postupanju, fotografije dokumenata te podatke novinara i sumnjivih pojedinaca razmjenjuje preko aplikacije u vlasništvu strane privatne tvrtke – Mete, odnosno bivšeg Facebooka. Informatički stručnjaci Lucijan Carić i Marko Rakar su na portalu Index upozorili da takva praksa otvara niz sigurnosnih pitanja, a predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić ustvrdio je da kao država "ispadamo smiješni".
U priči postoji i element o kojem do sada nismo izvijestili. U prepisci se nalazi i poruka u kojoj tadašnji zamjenik načelnika Policijske uprave primorsko-goranske Hari Brnad dijeli izlist poziva s broja mobitela koji su koristile dvije osobe, očito zanimljive policiji. "X i Y (prezimena poznata redakciji) su koristili niže navedeni broj... Z, evo ti popis brojeva s kojima su komunicirali 14. 10. Telefon je ugašen i nedostupan za lociranje", piše uz fotografiju izlista. Ta policijska ovlast službeno se zove "provjera uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta" i može se izvršiti u okviru kriminalističkog istraživanja. No naši sugovornici iz MUP-a upozoravaju da je problematično dijeljenje izlista s više od trideset sudionika sporne grupe i to, ponavljamo, putem privatne aplikacije.
Mediji su krajem ožujka izvijestili o slučaju mlade vojne policajke optužene zato što je mobitelom snimila podatke Ministarstva obrane i WhatsAppom ih poslala neovlaštenim osobama, uključujući i članove vlastite obitelji. Radilo se o snimci potresa iz prosinca 2020. s nadzorne kamere u jednoj zgradi MORH-a. Osuđena je uvjetno na sedam mjeseci zatvora (!) zbog kaznenog djela odavanja tajnih podataka. U slučaju Brnada – koji inače WhatsApp-om dijeli i snimku zaslona policijske kamere – radi se o ozbiljnijim podacima. Njihovo odavanje moguće predstavlja relativno slično kazneno djelo – odavanje službene tajne. Iz MUP-a su nam odgovorili kako "slučajevi nisu usporedivi" jer je vojna policajka uvid u snimku omogućila neovlaštenoj osobi, dok se komunikacija u policijskoj WhatsApp grupi odvijala "između policijskih službenika koji su ovlašteni pristupiti i koristiti podatke, slijedom čega se ne radi o odavanju službenih podataka neovlaštenim osobama". Međutim, u spornu WhatsApp grupu te su 2019. i 2020. godine bile uključene i tadašnja voditeljica MUP-ove Službe za odnose s javnošću Marina Mandić i njena podređena Jelena Bikić.
- Ukoliko policajac dijeli rezultat izvida protiv određene osobe, dakle izlist poziva, i to u WhatsApp grupi u kojoj je čitav niz osoba koje, doduše, jesu zaposlenici MUP-a, ali ne rade sve na suzbijanju te vrste kriminaliteta, postoje uvjeti da policija i Državno odvjetništvo ispitaju da li se radi o odavanju službene tajne. Apsolutno nije uobičajeno da rezultatom nekog izvida raspolaže glasnogovorništvo MUP-a. Mogućnost kaznenog djela postoji, što bi trebalo utvrditi izvidom, a ignoriranjem se to utvrditi neće - komentira za Novosti odvjetnik Ljubo Pavasović Visković.
Ističe kako podaci iz policijske chat-grupe "nisu pretjerano sigurnosno interesantni", no bilo bi loše da u MUP-u postane normalno dijeliti podatke putem WhatsAppa, koji je "daleko od sigurne enkripcije". MUP smo zamolili za dodatno pojašnjenje o tome je li uobičajeno da se rezultati izvida dijele sa Službom za odnose s javnošću, no odgovor nismo dobili. Inače, tjedan dana prije presude mladoj vojnoj policajki Brnad je unaprijeđen u načelnika PU primorsko-goranske.
