U nastavku sudskog procesa protiv internetske kompanije Google, američko ministarstvo pravosuđa najavilo je 9. listopada da će zatražiti da se njegova matična kompanija Alphabet Inc. liši dijelova svoga konglomerata kao što su pretraživač Chrome ili operativni sustav Android.
Ta bi najava trebala biti sljedeći korak u tužbi koju je američka vlada pokrenula protiv Googlea, tvrdeći da je kompanija stvorila monopol koji joj je omogućio da se velika većina svih pretraživanja interneta u SAD-u odvija putem njezinih usluga. Najava je ujedno i nastavak prve recentnije pravosudne pobjede federalnih vlasti protiv dominacije nekog tehnološkog giganta, nakon što je početkom kolovoza sud u Washington D.C.-u presudio da je Google prekršio antimonopolske zakone.
"Google je monopolist i ponašao se kao monopolist kako bi održao takvu poziciju na tržištu", pisalo je u tadašnjoj sudskoj presudi, dok su iz državnog odvjetništva tada poručili da je u pitanju "povijesna pobjeda američkog naroda" te da "nijedna kompanija, ma koliko utjecajna ili velika bila, nije iznad zakona". Bila je to prva važna sudska odluka u seriji sudskih procesa koje su američke vlasti u posljednje četiri godine pokrenule protiv Big Tech kompanija, podignuvši od 2020. godine antimonopolske tužbe i protiv Mete, Amazona i Applea.
U svojoj presudi sud se fokusirao na dugogodišnju praksu Googlea da drugim tehnološkim kompanijama plaća da na svojim platformama njegov pretraživač postavljaju kao zadanu postavku. U 2021. Google je samo Appleu platio 18 milijardi dolara kako bi njegov pretraživač bio standardna opcija pretraživanja na Appleovim proizvodima, a ukupno je kompanijama te godine platio 26,3 milijarde dolara. Uz pomoć te prakse Google je postigao 90-postotni udio u pretraživanju interneta na kompjutorima, a na pametnim telefonima 95 posto, čime je, kako se navodi u presudi, "učvršćivao svoju postojeću dominantnu poziciju".
Nakon presude iz kolovoza, u nastavku suđenja zakazanom za 20. prosinca Google će dobiti priliku da iznese prijedloge o tome na koji će način adresirati zahtjev suda da dokine svoju monopolsku poziciju. Mjesec dana prije toga Državno će odvjetništvo sudu dostaviti vlastiti detaljni prijedlog pravnog lijeka. Iako se nagađalo da vlasti neće ići za tako radikalnim rješenjem kao što je razbijanje kompanije na manje dijelove, nedavna najava svjedoči da ima upravo takve namjere. Google će se, međutim, žaliti, pa se očekuje da bi se proces mogao razvlačiti do 2026. godine.
Google je četvrta najveća kompanija svijeta, s tržišnom vrijednošću od dva bilijuna dolara. Lani je čak 77 posto svojih prihoda ostvario od oglašavanja, u iznosu od 234 milijarde dolara. Stoga bi i eventualno komadanje kompanije trebalo značajno utjecati na sustav internetskog oglašavanja, a Googleu uzrokovati goleme gubitke. Uz to što će tražiti da se Googleu zabrani praksa plaćanja kompanijama u zamjenu za defaultno instaliranje njegovog pretraživača na uređajima, Ministarstvo pravosuđa tražit će da se donesu i mjere kojima će se spriječiti da se postojeća dominacija Googlea prelije i na rastuće tržište umjetne inteligencije.
Što se tiče pozicije Googlea u Evropskoj uniji, u antimonopolskoj istrazi započetoj 2021. povjerenica za konkurentnost Margrethe Vestager sredinom rujna objavila je da, unatoč ranijim najavama, neće tražiti razbijanje kompanije na tržištu EU-a. Iako, za razliku od SAD-a, EU ima ovlasti proglasiti neku kompaniju monopolističkom i bez da to dokaže u sudskom postupku, Vestager po svemu sudeći to neće učiniti zbog "kompleksnosti slučaja" i činjenice da u studenom napušta tu dužnost. Tijekom posljednjih desetak godina Google je u EU-u platio više od osam milijardi eura globe, no to nije utjecalo na njegovu monopolističku poziciju.
