I ove su godine preživjeli članovi udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke i Beograda, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem, odali počast kozaračkoj djeci sahranjenoj u zajedničkoj grobnici na zagrebačkom groblju Mirogoj. Nakon pomena, obje su delegacije otputovale do Jastrebarskog gdje se nalazio dječji logor da se i tamo poklone sjenima stradale djece.
- Dolazimo na Mirogoj pred ovaj spomenik i grobnicu na kojoj sitnim slovima piše da tu počiva nekoliko stotina kozaračke djece. Idemo u Jastrebarsko, jer svake godine tuga nas sve više vuče da obilazimo stratišta i grobove naših ratnih vršnjaka koji su tamo stradali - rekao je predsjednik beogradskog Udruženja logoraša i potomaka ‘Jasenovac’ Slavko Milanović. Po njegovim riječima, javljaju se negativne stvari koje ne bi smjele da se događaju i to sve jače.
- Ono što se u Hrvatskoj priča i tvrdi kako nije bilo ubijanja dece, sve više liči na ono što se dešavalo od 1941. do 1945. Ali zato smo tu da naša sećanja ubuduće očuvamo i prenosimo na mlade kako to ne bi otišla u zaborav. Dok smo živi, dolazićemo i obilaziti stratišta - rekao je Slavko Milanović koga žalosti da su u Beogradu također prilično ravnodušni prema onom što se dešavalo u Drugom svjetskom ratu u NDH.
- To razumeju samo ljudi koji su poreklom s područja uz Savu i koji sada tamo žive. Mladi svet o tome nema pojma; oni od 18 i 19 godina ne znaju gde je Jasenovac i šta je tamo bilo. U školama se to ne predaje, poneko u novinama prenese nešto od onog što radimo, ali slabo ko čita knjige i slabo se ko angažuje. Ne angažuje se ni Ministarstvo prosvjete koje bi moralo da uvede poneki sat nastave da se djeca upoznaju s prošlošću i onim što su njihovi stariji proživeli u Drugom svetskom ratu – navodi Milanović.
- Tu na Mirogoju su ostaci 862 najnevinije žrtve ustaškog terora, naši vršnjaci koji su nakon dovođenja iz Kozare u Zagreb pomrli od gladi, bolesti i iscrpljenosti - rekla je nakon pomena predsjednica banjalučkog Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata Dobrila Kukolj.
- Mi u udruženju se borimo da se užasi iz Drugog svjetskog rata nikad ne ponove i da ne bude dječjih žrtava i dječjih logora. A potpuno je neprihvatljivo da današnja Hrvatska negira zločine u Јasenovcu i da taj logor prikazuje kao radni logor i mjesto zabave, manipulišući brojem žrtava od kojih je bilo bar 20.000 dece. Takvu tezu ne mogu prihvatiti preživjeli logoraši i članovi njihovih porodica, ali i drugi koji znaju što se dešavalo s decom koja su prošla kroz Jasenovac i dječje logore u Sisku i Jastrebarskom - rekla je Dobrila Kukolj.
