Prošle godine hrvatsku vladu je dopala čast da ugosti rotirajuće predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), najvažnijim svjetskim međudržavnim tijelom koje je osnovano za jačanje i promicanje obrazovanja, sjećanja i istraživanja Holokausta. Najavljujući domaćinstvo, tadašnja zamjenica šefice hrvatske delegacije pri IHRA-i Sara Lustig dodatno je precizirala smisao postojanja ove internacionalne institucije: "Postoje dvije misije IHRA-e. Jedna je misija svijet koji pamti Holokaust, a druga je misija svijet bez genocida. Dakle, u smislu druge misije, Stephen Smith (ugledni stručnjak za Holokaust, op. a.) je rekao nešto što bih željela ponoviti danas. A to je: posljednji čin genocida uvijek je poricanje i tišina. Kako bi svjedoci imali zadnju riječ upisanu u povijest i sjećanje, mora se prevladati pokušaj ušutkavanja istine."
Hrvatsko predsjedanje IHRA-om, koje je najavljeno i ovim politički nedvojbeno točnim citatom, iskorišteno je za posve suprotnu svrhu: negiranje ustaškog genocida nad Srbima. Predstavnici izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj minirali su zajedničku izložbu s Memorijalnim muzejom Holokausta u Washingtonu zato što je na jednom panou trebalo pisati da je u NDH provedeno genocidno nasilje nad Srbima. Nalog o provođenju najgoreg institucionalnog revizionizma u recentnoj memoriji pokrenut je u resoru ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. U svojstvu pasivnih promatrača i aktivnih suučesnika djelovali su predstavnici hrvatske delegacije IHRA-e, u kojoj je supredsjednica bila Sara Lustig.
Navedena priča, koju su Novosti razotkrile u srpnju ove godine, kao dio šire prošlogodišnje operacije hrvatske vlade da terminološki razmekša razmjere ustaških zločina, precizno se može opisati onim Smithovim "pokušajem ušutkavanja istine" o genocidu nad srpskim narodom, njegovim "poricanjem" i posljedičnom "tišinom". Jedna od rijetkih osoba koja se nije mirila sa šutnjom, ravnatelj Javne ustanove Spomen područja (JUSP) Jasenovac Ivo Pejaković na koncu je podnio ostavku zato što je na razini ove institucije odbio biti suučesnikom.
Sara Lustig, koja je u međuvremenu avansirala na poziciju voditeljice hrvatskog izaslanstva IHRA-e, prije desetak dana postala je i Pejakovićeva nasljednica. Imenovala ju je ministrica kulture Obuljen Koržinek, kao vršiteljicu dužnosti u ovoj ustanovi. Time je možebitno otpočela završna faza HDZ-ovog političkog pokoravanja institucije koja je u ponešto otežanim uvjetima, suočena s konstantnim napadima i pritiscima krajnje desnice, pod Pejakovićem dobrim dijelom držala popriličnu znanstvenu i stručnu nezavisnost od politike. Njegova nasljednica, naime, dolazi direktno iz kabineta premijera Andreja Plenkovića, gdje je od 2022. godine savjetnica za Holokaust i borbu protiv antisemitizma. Prije toga, od kraja 2021., isto je savjetničko mjesto imala u Ministarstvu vanjskih poslova. Diplomirala je engleski jezik i psihologiju, izdavaštvo i intelektualno vlasništvo te studij ustavnog i međunarodnog humanitarnog prava. Više od deset godina u raznim hrvatskim administracijama radila je na poslovima diplomacije i nacionalne sigurnosti. Iako se, po vlastitom priznanju, cijeli život bavi temom Holokausta i zbog oca, pokojnog Branka Lustiga, tek je zadnje tri godine profesionalno, savjetnički, počela raditi na ovoj temi.
Imenovanjem Lustig možebitno je započela završna faza HDZ-ovog političkog pokoravanja institucije koja je, suočena s konstantnim pritiscima krajnje desnice, pod ravnateljem Pejakovićem dobrim dijelom držala popriličnu znanstvenu i stručnu nezavisnost od politike
Najavljujući njeno imenovanje na mjesto v. d. ravnateljice, iz Ministarstva kulture objasnili su da se radi o "međunarodno priznatoj stručnjakinji u suzbijanju globalnog antisemitizma i promicanju kulture sjećanja" i dodali da je "u tom području ostavila prepoznatljiv trag obnašajući dužnost supredsjedateljice Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) u razdoblju hrvatskog predsjedanja".
Budući da je potonji pasus isturen kao posebni argument za njeno imenovanje, pogledajmo kakav je točno trag prošle godine ostavila hrvatska delegacija IHRA-e tijekom hrvatskog domaćinstva.
Pisali smo o tome ekstenzivno: spomenuta putujuća izložba američkog Memorijalnog muzeja Holokausta pod nazivom "Neki su bili susjedi" trebala je imati i nekoliko panoa s lokaliziranim pričama o razmjerima zločina u NDH. Njeno otvorenje bilo je predviđeno u Zagrebu, kao svojevrsni vrhunac hrvatskog predsjedanja IHRA-om. Nakon uzaludnog višemjesečnog nastojanja Amerikanaca da se u izložbeni tekst uvrsti i genocidno nasilje nad Srbima, projekt je otkazan u tajnosti. Cijela hrvatska delegacija IHRA-e, uključujući i Saru Lustig, imala je saznanja o planiranju izložbe i njenom neslavnom epilogu. Najmanje dvije članice bile su direktno involvirane u priču koja je dovela do posljedičnog fijaska: Dubravka Đurić Nemec, u svojstvu savjetnice ministrice Obuljen Koržinek, koja je najavila hrvatske "stručnjake" za recenziranje teksta izložbe, i ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, zadužena za objašnjavanje Amerikancima da Hrvati odbijaju staviti riječ "genocid" kraj Srba jer ta tema nije dovoljno znanstveno istražena.
Hrvatski suorganizatori još su tvrdili da sadržaj službene stranice partnerske institucije u izradi izložbe, Spomen područja Jasenovac, na kojima je tvrdnja o genocidu višestruko publicirana, ne treba uzimati kao izvor zato što tamo ima dosta grešaka. Stvarnost koja se odvijala od 1941. do 1945. godine nije ometala naše eksperte u oblikovanju navedene argumentacije.
Sara Lustig na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta ispred Spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu (Foto: Neva Žganec/PIXSELL)
Tijekom pripreme izložbe, američki organizatori su na sastancima s nesuđenim hrvatskim partnerima više puta spominjali ime Sare Lustig, zamjenice šefice hrvatske delegacije, ističući da joj trebaju postaviti određena pitanja. Nedvojbeno smo utvrdili da im je Sara Lustig prenijela datum otvaranja izložbe. Neslužbeno smo pak saznali da su, pri samom kraju, kad su shvatili da neće doći do suradnje, predstavnici američkog muzeja najavili kako će obavijestiti Saru Lustig o svom razočaranju ponašanjem hrvatske strane, uključujući i članove hrvatske delegacije pri IHRA-i. Istražujući ovu temu, u srpnju smo tražili očitovanje Sare Lustig, no ona do danas nije odgovorila na pitanja. Proteklih dana ponovili smo upit. Do zaključenja teksta odgovor nije pristigao.
Ubrzo se ispostavilo da je navedena priča bila tek početak. Negdje u isto vrijeme kad je propala ideja postavljanja izložbe, kabinet ministrice Obuljen Koržinek je naložio izmjenu teksta na informativnim panoima na području JUSP-a Jasenovac. Pozivajući se na vjerojatno iste neimenovane historičare koji su u recenziranju izložbe poslužili kao stručna i intelektualna izlika za udaljavanje Srba od genocidnog nasilja u NDH, promijenili su tekst Pejakovića i njegovih suradnika tamo gdje su na informativnim panoima genocid i Srbi bili u istoj rečenici. Sve pod krinkom prijedloga IHRA-inog međunarodnog tijela o poboljšanju postava u JUSP-u Jasenovac. Oni su, međutim, predlagali suvremeniji pristup tematici; Hrvatska je isporučila historijski negacionizam.
Neslužbeno smo saznali da su pri samom kraju, kad su shvatili da neće doći do suradnje i realizacije izložbe, predstavnici američkog muzeja najavili kako će obavijestiti Saru Lustig o svom razočaranju ponašanjem hrvatske strane, uključujući i članove hrvatske delegacije pri IHRA-i
Situacija je eskalirala ove godine, kad je jedan povjesničar na portalu JUSP-a Jasenovac pronašao tekst koji je tamo objavljen prije skoro 20 godina. U njemu je pisalo da je na sastanku ustaša i nacista dogovoreno i konačno rješenje srpskog pitanja, premda za takvu tvrdnju nije pronašao historiografskih dokaza. I ovdje se kao glavni protagonist potom ukazala Brstilo Rešetar. No taj put nije djelovala iz pozicije članice hrvatske delegacije IHRA-e ili ravnateljice Hrvatskog povijesnog muzeja, već kao predsjednica Upravnog vijeća JUSP-a Jasenovac. Pismo poprilično ljutite intonacije poslala je Pejakoviću, tražeći hitno brisanje "historiografskih netočnosti" na mrežnim stranicama. Pejaković je ubrzo podnio ostavku. Njen dopis bio je samo povod; pravi razlog je zaokružena i ovdje opisana politika hrvatske vlade o negiranju genocida nad srpskim stanovništvom u NDH. Ministrica Obuljen Koržinek najavila je potom "reviziju" cijele službene stranice JUSP-a Jasenovac i istaknula da u budućem radu te ustanove treba prenositi znanja o Holokaustu nad Židovima, genocidu nad Romima i – "masovnim zločinima" nad Srbima.
Točno taj posao ministrica je dodijelila Sari Lustig, savjetnici premijera Plenkovića, koja je "ostavila prepoznatljiv trag obnašajući dužnost supredsjedateljice Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA) u razdoblju hrvatskog predsjedanja". Najavljujući imenovanje na poziciju vršiteljice dužnosti, iz Ministarstva kulture su prošli tjedan precizirali njene temeljne zadaće. Između ostalog, zadužili su je da "implementira suvremene komemorativne prakse te jača suradnju sa sličnim memorijalnim centrima i muzejima diljem svijeta". "Imenovanjem gospođe Lustig dajemo snažan poticaj razvijanju politika kulture sjećanja i provedbi dugoročnih ciljeva koje je zacrtalo hrvatsko predsjedanje IHRA-om. U okolnostima kada je broj preživjelih stradalnika Drugoga svjetskog rata sve manji, suočavanje s najmračnijim stranicama europske povijesti te skrb o budućnosti sjećanja i svijesti posebno su važni, osobito radi prenošenja povijesne istine budućim naraštajima", piše u priopćenju ministarstva koje vodi Obuljen Koržinek.
Jačanje "suradnje sa sličnim memorijalnim centrima i muzejima diljem svijeta" najavljuje vlada koja je, uz nemalu asistenciju članova hrvatske delegacije u IHRA-i, manifestirala sramotno ponašanje u smjeru jedne od najuglednijih institucija takvog tipa u svijetu, Memorijalnog muzeja Holokausta u Washingtonu. Obećano "razvijanje politika kulture sjećanja i provedbi dugoročnih ciljeva koje je zacrtalo hrvatsko predsjedanje IHRA-om" nalikuje na prvorazredni cinizam znamo li da je upravo rečeno predsjedanje podlo iskorišteno za državno pervertiranje kulture sjećanja. Uz to, "suočavanje s najmračnijim stranicama europske povijesti" predviđa ista ona vlast koja ih je zadnjih godinu dana obilato negirala. Ako tijekom "prenošenja povijesne istine budućim naraštajima" iz Spomen područja Jasenovac slučajno nestane koji ustaški genocid, valjda nitko neće primijetiti.
Teško je predvidjeti budući rad ove ustanove pod novom vršiteljicom dužnosti ravnateljice. Treba za početak vidjeti hoće li se prijaviti na natječaj za puni mandat. No sudeći po recentnom smjeru državnog intervencionizma u kulturu sjećanja koji je namijenjen srpskim žrtvama ustaškog genocida, situacija je poprilično zabrinjavajuća. Bez obzira na to tko na koncu postane ravnatelj. To su posredno prepoznali i zaposlenici JUSP-a Jasenovac. Nakon što je Pejaković podnio ostavku, u svibnju ove godine obratili su se ministrici kulture, Upravnom vijeću ustanove i Savjetu, sastavljenom i od predstavnika stradalničkih manjina.
"U periodu upravljanja ravnatelja Pejakovića tom institucijom, od 2017. do danas, u potpunosti je bio ispunjen smisao postojanja JUSP Jasenovac kroz odavanje počasti i čuvanje uspomena na sve žrtve koncentracijskog logora Jasenovac, osudu svih motiva formiranja tog logora, kao i osudu svih počinjenih zločina. Mišljenja smo da će Pejakovićev odlazak (...) upravo u tom pogledu ostaviti trajne posljedice", stoji na kraju tog pisma.
