Najuže središte Zagreba dobilo je večeras novi raznovrstan kulturni prostor te sadržaj – Srpski kulturni centar. Nakon više sličnih, koji su otvoreni u drugim hrvatskim mjestima s izraženijim srpskomanjinskim udjelom, na red je došao i glavni grad ove zemlje. Centar je smješten na oko pet tisuća kvadratnih metara površine u bloku između Preradovićeve i Gajeve ulice, a zasad se u njemu nalaze Arhiv Srba u Hrvatskoj, pododbor Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, galerija i kulturni klub i dvorana te medijske redakcije Vida TV i tjednika Novosti.
U istom bloku i pripadajućim gotovo istim zgradama zagrebačkoga Donjeg grada, više od jednog stoljeća izmjenjivale su se srpske institucije, s izuzetkom četverogodišnjeg perioda u NDH, ali i prva tri desetljeća Republike Hrvatske. U međuvremenu se srpska zajednica u Hrvatskoj izborila za povrat svojih nekretnina kojima danas tako ponovno upravlja SKD Prosvjeta i suupravlja Srpsko narodno vijeće, da bi se uz financijsku pomoć vlasti RH i Republike Srbije u njima konačno smjestio i netom otvoreni kulturni centar, odnosno njegova prva faza, jer će se SKC nastaviti razvijati kroz uvođenje daljnjih aktivnosti.
S otvorenja Srpskog kulturnog centra u Zagrebu: Nina Obuljen Koržinek i Marko Đurić (Foto: Sandro Lendler)
- Ovim centrom pokazujemo da smo duboko ukorijenjeni ne samo u našem glavnom gradu Zagrebu, već i u mnogim gradovima i općinama Republike Hrvatske, gdje našim programima obogaćujemo i kulturu naroda s kojim živimo i dajemo doprinos ukupnom kulturnom životu u Republici Hrvatskoj - rekao je na svečanosti otvorenja predsjednik SKD-a Prosvjeta Mile Radović, dodajući kako će centar biti otvoren za sve Zagrepčanke i Zagrepčane bez obzira na etničku pripadnost, obogaćujući tako kulturne sadržaje glavnoga grada.
- Otvoren za prezentiranje - dodao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac - ne samo srpskog stvaralaštva, već za svako stvaralaštvo koje govori jezikom napretka u slobodi, jednakosti i bratstvu.
Pupovac je podsjetio na neke momente iz „dugog stoljeća“ zgrade na adresi Preradovićeva 21, od prve gradnje postojećeg objekta 1879. godine do posljednjeg useljenja u 21. stoljeću. Najavio je razvoj SKC-a koji bi postao „jedinstvena spona“ između Preradovićeve i Gajeve, u smjeru „onog što simbolizira i historijska spona“ između samih Petra Preradovića i Ljudevita Gaja.
- Nastojanja da nas se isključi iz participacije u hrvatskom političkom životu direktno su usmjerena protiv te simbolike i imaju za cilj da ušutkaju ili marginaliziraju srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Zato u ovoj prilici želimo jasno reći – premda nam u rukama već dugo nisu dobre karte, nećemo prestati biti ljudi izbora, slobode za sebe i za druge - poručio je predsjednik SNV-a. Okupljenima su se potom obratile pojedine visoke uzvanice i uzvanici iz tijela vlasti RH i Grada Zagreba, kao i Srbije.
- Ova prigoda višestruko je važna ne samo za srpsku zajednicu, nego za hrvatsku kulturu općenito - kazala je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture RH, pozdravljajući zajednički napor srpske manjine i hrvatske vlade u obnovi i uređenju prostora otvorenog naposljetku za sve.
Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, također je istaknuo vrijednost diseminacije kulture bez etničkih ograničenja u prostoru SKC-a.
- Već smo u proteklim godinama i prije otvorenja centra ovdje svjedočili raznim izložbama i drugim manifestacijama - rekao je on.
Riječ je zatim preuzeo Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Republike Srbije, izražavajući oduševljenje i ponos prilikom dolaska u novootvoreni centar.
- Ponos, za sav trud u ovoj generaciji, koji je preduzet da se odnosi Srba i Hrvata poboljšaju kroz kulturu i druge potrebe, kako u Hrvatskoj tako i Srbiji - primijetio je Đurić, dodajući, između ostalog, kako je došao da kaže da će Srbija uložiti dodatne napore da tamošnja hrvatska manjinska zajednica bude svoja na svome, „jer i Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj su autohtone zajednice“.
S otvorenja Srpskog kulturnog centra u Zagrebu (Foto: Sandro Lendler)
Svečanosti je prisustvovao i Tomislav Žigmanov, ministar Vlade Republike Srbije za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog te predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, i razni drugi predstavnici dviju država i manjinskih zajednica, kao i diplomatskog kora u RH.
Otvorenje je zaokružila Davorka Perić, povjesničarka umjetnosti i kustosica koja je predstavila izložbu „Barbarogenij nadrealizma“, organiziranu povodom stogodišnjice Nadrealističkog manifesta Andréa Bretona. Govornici su u Galeriji SKC-a nastupili okruženi eksponatima toga raskošnog postava s fokusom na zenitizmu i dadaizmu, avangardnim umjetničkim pokretima 20. stoljeća.
Izložba „Barbarogenij nadrealizma“ koja prvenstveno ukazuje, kao što je rekla autorica koncepta Davorka Perić, na „povezivanje hrvatskih i srpskih umjetnika s europskim umjetnicima i međusobno koje se formiralo kroz suradnju u književnim časopisima iz Zagreba, Beograda i Pariza“, nastavlja se sutra u 19 sati, otvorenjem drugog dijela u Galeriji Forum u Teslinoj ulici. Ujedno se time otvara tradicionalna manifestacija Dani srpske kulture u organizaciji SKD-a Prosvjeta, ove godine posvećena velikom srpskom piscu Dušanu Kovačeviću.
