Prema preliminarnim rezultatima nedjeljnih izbora, hrvatska manjina ostala je bez svog predstavnika u Narodnoj skupštini. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), na čelu s predsjednikom Tomislav Žigmanov, na izbore je izašao u koaliciji Ujedinjeni za pravdu, s bošnjačkom strankom Usame Zukorlića. Koalicija je kao manjinska imala sniženi cenzus i osvojila tri mandata, a kako se Žigmanov nalazio na četvrtoj poziciji na listi, neće ući u parlament. Koalicija je osvojila ukupno nešto više od 28,4 tisuće glasova ili 0,76 posto od čega su u Vojvodini dobili 3,65 tisuća.
Na izborima za pokrajinsku Skupštinu Vojvodine prošli su tek nešto bolje, ali opet nedovoljno da uđu u to predstavničko tijelo: dobili su 4,8 tisuća glasova ili 0,5 posto.
Međutim, nije nemoguće da Žigmanov uđe u vladu u kojoj je u mandatu premijerke Ane Brnabić bio na dužnosti ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Iako je
Srpska napredna stranka osvojila apsolutnu većinu (130 od 250 poslanika), pa će moći sama složiti vladu, nije nemoguće da, kao i ranije, uzme još neke stranke u koaliciju kako bi "podebljala" većinu koju ima.
"Važno je da je naša koalicija osvojila tri mandata, pa će se i DSHV nešto pitati kada se bude odlučivalo o važnim političkim temama u Srbiji. Mislim da će naš savez imati važnu ulogu kada su u pitanju formiranje nove vlade i artikulacija zajedničkih interesa nacionalnih zajednica u Srbiji", prenose mediji izjavu Žigmanova.
Naglasio je da su se za naklonost Hrvata u Srbiji borili i SNS i opoziciona koalicija Srbija protiv nasilja pa su glasovi Hrvata otišli njima.
U izjavi za Dnevnik Nove TV Tomislav Žigmanov je ocijenio da je do gubitka poslaničkog mjesta došlo zbog, kako je rekao "male moći i nedovoljno resursa".
Rezultate izbora komentirali su i u službenom Zagrebu koji je davao veliku podršku Žigmanovu kojeg je uoči izbora primio i premijer Andrej Plenković koji je izrazio žaljenje zbog neulaska DSHV-a u parlament Srbije.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ističe da se radi o temeljnom pitanju strukturalne nejednakosti između hrvatske i srpske manjine. "Ako je Hrvatska zajamčila tri mjesta u Hrvatskom saboru srpskoj manjini, onda očekujemo jednaka prava i za hrvatsku manjinu u Srbiji. Postoji sporazum iz 2004. i očekujemo da srpske vlasti ispune to što su potpisale, odnosno da Hrvati u parlamentu Srbije imaju fiksni garantiran mandat", kazao je i podsjetio na nisku razinu suradnje dviju zemalja.
